Imamo opasan slučaj u Saboru: Zbog ove činjenice on uopće nije legitiman, upitna i većina

JAKO ZANIMLJIVO

Iako je dobar dio hrvatskih građana odavno zaboravio na proljetos održane parlamentarne izbore, oni su još u fokusu bivšem saborskom zastupniku Zlatku Hasanbegoviću i nesuđenom europarlamentarcu Mislavu Kolakušiću, koji već neko vrijeme prosvjeduje protiv odluke saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva kojim predsjeda zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics.

Nedavno je Jankovics potvrdio da je Blok za Hrvatsku službenim putem zatražio od Povjerenstva da Hasanbegović uđe u Sabor, u kojem je nakon odlaska zastupnika Dražana Dizdara iz PiP-a jedno zastupničko mjesto ostalo upražnjeno. Premda u detalje nije želio ulaziti, Jankovics je, obraćajući se medijima, objasnio kako je Hasanbegovićev Blok službeni dopis uputio predsjedniku Sabora, čiji ga je ured proslijedio Mandatno-imunitetnom povjerenstvu. U službenom zahtjevu Hasanbegović je u ime svoje stranke zatražio da ga se zastupnikom imenuje na temelju preferencijskih glasova koje je na parlamentarnim izborima osvojio u 1. izbornoj jedinici, u kojoj je njegova stranka sudjelovala s Domovinskim pokretom, Pravom i pravdom te Agramerima – nezavisnom listom. Na tim je izborima, istini za volju, Hasanbegović osvojio nemala 6163 preferencijska glasa, odnosno 28,74 posto. Više od njega dobio je tek PiP-ov Kolakušić, za kojeg su glasala 8364 birača ili 39,01 posto.

Poznato je, međutim, da Jankovicsevo povjerenstvo Kolakušiću nije odobrilo aktivaciju zastupničkog mandata jer je u svibnju podnio ostavku na zastupničku dužnost, čime je dao prednost dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu. Kada je odlučio sudjelovati na europskim izborima, Kolakušića je u saborskim klupama naslijedio njegov stranački kolega Dizdar, koji je ubrzo svoj mandat stavio u mirovanje. Na koalicijskoj listi s koje je Dizdar bio izabran u Sabor više nema ni jednog kandidata iz njegove stranke Pravo i pravda, a s njegovim odlaskom iz parlamenta, Sabor je spao na 150 zastupnika.

Krađa mandata

Predstavnici saborske većine, odnosno oni iz HDZ-ovih redova, u tome ne vide problem jer za većinu u Saboru i dalje treba 76 ruku, baš kao i kada u njemu sjedi 151 zastupnik. Osim toga, u vladajućim redovima podsjećaju da Dizdar nije podnio ostavku već je samo zamrznuo zastupnički mandat, iz čega proizlazi da ga može aktivirati nakon šest mjeseci, odnosno u ožujku. Ako se odluči na aktivaciju mandata, ispast će onaj koji ga mijenja, smatraju HDZ-ovci, s čijim se tumačenjem ne slaže Kolakušić, koji je za zastupnika u Saboru izabran na parlamentarnim izborima u travnju, to jest kada su mu istjecala posljednja tri mjeseca mandata u Europskom parlamentu. Između četiri godine novog mandata u Saboru i tri mjeseca u Bruxellesu Kolakušić se odlučio za ovo drugo, nadajući se da će osvojiti i idući europski mandat. Zbog toga je na temelju Zakona o izboru članova u Europski parlament koji ne trpi dvostruke uloge bio prisiljen odreći se svojeg saborskog mandata jer taj europski mandat nije spojiv s dužnošću saborskog zastupnika.

Na nedavno održanoj konferenciji za novinare Kolakušić se, međutim, pobunio i poručio da mu je HDZ preko Mandatno-imunitetnog povjerenstva ukrao mandat jer mu nisu dopustili njegovo zamrzavanje, zbog čega je najavio da će pravdu potražiti na Ustavnom sudu. Za to bi mu kao argument mogle poslužiti odluke iz 2013. godine, kada je aktualnom premijeru Andreju Plenkoviću i eurozastupnicima Biljani Borzan, Toninu Piculi i Ruži Tomašić dopušteno zamrzavanje mandata. Oni su naime bili izabrani u Sabor, a 2013. godine osvojili su jednogodišnji mandat u Europskom parlamentu. Kolakušić također podsjeća da su i Nikoli Vuljaniću nakon isteka mandata u Europskom parlamentu odobrili zahtjev za odmrzavanje mandata i povratak u Sabor.

“Ispada da su Plenković i ekipa nezakonito bili u Europskom parlamentu jer prema tumačenju koje je meni dao MIP, njima je odmah morao prestati mandat u Europskom parlamentu, što znači da su nezakonito uzeli milijun i pol eura”, naveo je Kolakušić. 

Kršenje Ustava

S druge strane, iz vladajućih redova poručuju da su te dvije odluke Povjerenstva neusporedive jer je 2013. godina bila prijelazno razdoblje od ulaska Hrvatske u Europsku uniju do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta.

Sve i da ovo s Kolakušićem i Hasanbegovićem nije problem, ustavni stručnjaci ne slažu se s tumačenjima vladajuće većine. U Ustavu je naime prilično jasno navedeno da Sabor može imati najmanje stotinu, a najviše 160 saborskih zastupnika, kao i da se njihov broj, uvjeti i postupak izbora uređuju zakonom. Zakon o izbornim jedinicama također navodi da se po 14 zastupnika bira u svakoj od deset izbornih jedinica koliko ih ima u Hrvatskoj. Još tri zastupnika biraju se u 11. izbornoj jedinici koja je rezervirana za dijasporu. Osam zastupnika bira se i u 12. izbornoj jedinici, koja je rezervirana za predstavnike nacionalnih manjina. Prema tumačenjima ustavnih stručnjaka, na temelju važećeg zakona aktualni saziv Sabora trebao bi imati 151 zastupnika – njih 140 biranih u deset izbornih jedinica u našoj zemlji te tri zastupnika iz dijaspore i osam iz redova nacionalnih manjina. Ukupno je to dakle 151 zastupnik, ne 150 ili 152.

Posljednjom odlukom Mandatno-imunitetnog povjerenstva kojom se ni Hasanbegoviću ni Kolakušiću ne dopušta aktivacija zastupničkih mandata lista broj šest u prvoj izbornoj jedinici, premda je ostvarila mandat, ostaje uskraćena za konzumiranje toga prava. To ustavni stručnjaci nazivaju kršenjem Ustava o pravu građana da biraju svoje zastupnike, na što su upozorili i u Hrvatskom glasniku, gdje kažu da se ovime građanima onemogućava da odaberu one koji će ih zastupati u Saboru. Svojom odlukom Mandatno-imunitetno povjerenstvo prekršilo je, dakle, Ustav pa bi se ovom tematikom uskoro mogao pozabaviti i novi sastav Ustavnog suda, kojemu bi to mogao biti i prvi predmet koji će otvoriti.

Dodatni problem

Ako Sabor trenutno ima 150 zastupnika, pitanje je kolika je većina jer ona po važećim zakonskim propisima iznosi 76 zastupnika s obzirom na to da bi broj zastupnika po važećim propisima trebao biti 151, a nikako 150 zastupnika. Što će se dogoditi ako, primjerice, dođe do izglasavanja povjerenja Vladi ili izglasavanja proračuna, a ako rezultat glasanja bude 75 naprema 75? Je li u tom slučaju izglasano nepovjerenje Vladi i je li proračun izglasan ili nije? To su pitanja na koja zasad nitko nije ponudio konkretan odgovor i zbog kojih se loptica prebacuje između Mandatno-imunitetnog povjerenstva i saborskog Odbora za Ustav i Poslovnik.

Dodatni je problem i to što ne postoji vremensko ograničenje za donošenje preporuke Odbora za Ustav i Poslovnik MIP-u za donošenje odluke o imenovanju osobe koja je ostvarila to pravo na temelju zakona, odnosno ne postoji ograničenje donošenja odluke o zamjeni zastupnika koji je pravo ostvario zakonskim putem. Poznato je da je izbornu listu pod brojem šest u prvoj izbornoj jedinici predvodio Kolakušić, iza kojeg se našao Hasanbegović iz Bloka za Hrvatsku. Obojica su ostvarila više od deset posto preferencijskih glasova, a ta je lista na temelju osvojenog broja glasova osvojila jedan zastupnički mandat, koji je prema koalicijskom sporazumu pripao Pravu i pravdi. Mandat je osvojio Kolakušić, koji ga je prepustio Dizdaru, a on ga je zamrznuo na minimalno pola godine.

Kako ga Kolakušić koji je dao ostavku na mandat ne može zamijeniti, sljedeći na listi koji ima pravo biti zamjena morao bi biti Hasanbegović, koji već priprema ustavnu tužbu ako se njegov zahtjev za aktivaciju zastupničkog mandata ne odobri. U toj svojoj tužbi Hasanbegović će, bude li morao, podsjetiti da je osvojio više od deset posto preferencijskih glasova, ali će se pozvati i na redoslijed na listi.

Legalitet i legitimitet

MIP je, smatraju i neki ustavni stručnjaci, trebao, na temelju odredbi zakona i prava koje je ostvario, Hasanbegovića imenovati zamjenom i aktivirati mu mandat, ali kako Povjerenstvo to ne čini, krši se Ustav te se uskraćuje i pravo biračima iz prve izborne jedinice koji su na parlamentarnim izborima glasali za listu broj šest da se poštuje njihov glas i odabir kandidata. Povjerenstvo na taj način, prema nekim tumačenjima, proglašava ništetnom volju birača, a time lista broj šest ostaje bez svojeg zastupnika u Saboru.

Zbog toga bi, smatraju upućeni u tematiku, MIP i njegov predsjednik Jankovics trebali javnosti i biračima iz prve izborne jedinice objasniti zašto su i po kojoj osnovi suspendirali ustavnu odredbu o pravu glasa i odabiru kandidata u prvoj jedinici na listi broj šest. Upućeni smatraju da bi na ovu situaciju po hitnom postupku očitovanje trebao izdati i Ustavni sud jer se na ovaj način ugrožavaju legalitet i legitimitet kompletnog saziva Sabora pa se u konačnici postavlja pitanje jesu li saborske odluke bez predstavnika liste broj šest legalne i imaju li legitimitet odluke i glasanja bez njihova kandidata.