Imate li hrane, energije, lijekova? Plenkoviću gori pod nogama: Hrvatskoj prijeti recesija i golema kriza
Recesija je jedna od gorućih tema o kojoj se pored afere HEP polemizira u Ministarstvu gospodarstva kojim rukovodi mladi HDZ-ov lav Davor Filipović, ministar koji se dužnosti domogao kao kadar koji uživa veliko povjerenje premijera Andreja Plenkovića, ali ne i šireg članstva svoje stranke pa ni javnosti koja Filipoviću spočitava nedostatak iskustva i more gafova s kojima je u kampanji za zagrebačke lokalne izbore punio medijske stupce.
Izazovi za dva neiskusna ministra
Baš zbog toga što su pred Hrvatskom veliki i teški izazovi te još jedna neizvjesna jesen i zima mnogi se pitaju hoće li Filipović u koordinaciji s ne odveć iskusnim ministrom financija Markom Primorcem uspjeti balansirati i pronaći konkretna i opipljiva rješenja za razdoblje koje nam predstoji, a koje je izazovno i za premijera Plenkovića koji se priprema za kampanju na parlamentarnim izborima na kojima će se boriti za osvajanje trećeg uzastopnog mandata. Svjestan teških vremena koja stižu i državi, i njemu kao predsjedniku Vlade Plenković je ovu krizu naumio ponijeti na svojim leđima pa stoga osobno predstavlja nastavak paketa mjera koji su namijenjeni socijalno ugroženim skupinama građana, ali vrlo vjerojatno i samoj kampanji u kojoj će Plenković građanima ponovno nuditi stabilnost baš kao što je to činio u vrijeme pandemije korona virusa.
Da će situacija za Plenkovića i njegove ministre biti u najmanju ruku izazovna jasno je i iz HNB-ovog modela procjene gospodarske aktivnosti koji ukazuje na pad realnog BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje radi čega bi godišnja stopa rasta mogla usporiti na 2,5 posto. U prethodna dva kvartala godišnji rast iznosio je 2,8 i 2,5 posto, i baš zato predviđanja koja su ukazivala da bi BDP na razini cijele godine mogao porasti 2,9 posto. Kada se govori o kvartalnoj razini HNB-ovi analitičari ocjenjuju da nam u trećem tromjesečju predstoji pad od 0,4 posto.
Prema onome što stoji na HNB-ovim stranicama gdje se analitičari referiraju na pokazatelje pouzdanja poduzeća i potrošača za srpanj i kolovoz primjetni su nepovoljni trendovi uz izuzeće građevinskog sektora, a osobito je izraženo pogoršanje optimizma u industriji i uslugama.
Zabrinuti i u Filipovićevom resoru
Ono što zabrinjava naše sugovornike iz Ministarstva gospodarstva jest pad osobne potrošnje građana na što je naravno utjecala inflacija, no unatoč tome nadaju se da bi nas recesija ipak mogla zaobići te se po pitanju dohodaka uvelike oslanjaju na turizam. Kada govore o problemima unutar Vlade u Ministarstvu gospodarstva kažu da tenzija između Filipovića i Primorca ne bi trebalo biti, ako se Filipović zadrži u ministarskoj fotelji, no oni koji ovu temu prate kao nepristrani promatrači već sada ukazuju na trzavice između ministra financija i guvernera Borisa Vujčića koji su nedavno ušli u polemiku oko toga radi čega Hrvatska ima višu inflaciju od drugih zemalja.
Pri tome ministar Vujčića proziva da se unutar ESB-a nedovoljno zalaže za podizanje obvezne rezerve banaka kako bi se time osigurao viši rast kamatnih stopa, smanjila likvidnost i usporilo kredite. Pita li se analitičare u Hrvatsku bi recesija mogla stići ovog proljeća, no i zima će biti vrlo teška. Do kada će recesija trajati nitko se ne usudi prognozirati, a u političkim kuloarima prognozira se da bi recesija uz migrantski val mogla biti gorući problem premijera Plenkovića u kampanji koja mu predstoji, no isto se tako nagađa da bi baš ta kriza mogla biti ono što će ga održati na vlasti pošto građani u kriznim vremenima nisu skloni eksperimentima.
Jurčić nije optimističan
Premda će Plenković tijekom rujna promovirati Vladin paket mjera koji bi trebao pomoći građanima i poduzetnicima, problem je u tome što je primjerice cijena plina regulirana do travnja iduće godine, a pitanje je i do kada će Europa tolerirati ovakve pakete mjera jer su upozorenja na tu temu već stigla do Plenkovićeve vlade. O teškim vremenima koja očekuju Hrvatsku nedavno je gostujući na N1 progovorio i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić koji je inflaciju opisao kao bolest gospodarstva usporedivši je s povišenom temperaturom koja je rezultat određenih procesa u organizmu.
“Protiv inflacije se ne možete boriti direktno, možete je malo zaustaviti, kao što je Vlada pokušala. Ja to podržavam na dva, maksimalno tri mjeseca, ali… Naravno da to nije krivnja ove Vlade, nego svih vlada. Mislio sam da će politika osvijestiti da je naše gospodarstvo ranjivo, krhko i podložno udaru. Iznenađujuće je koliko je taj pristup bio pogrešan”, kazao je Jurčić objasnivši da se šalju i političke poruke.
”Institucija kojoj je glavni zadatak držanje cijena na dva posto inflacije je HNB. Oni tu služe kao statističar. Nas to ne zanima, oni su najbolje plaćeni ljudi u Hrvatskoj, imaju duplo veću plaću od predsjednika i premijera. Postavlja se pitanje zaslužuju li oni tu plaću. Ušli smo u eurozonu. Slika nekog gospodarstva je valuta. Čija je slika sad eura? Hrvatske sa sedam, Njemačke sa dva, Grčke sa šest posto? Imamo istu valutu, a različite inflacije.
Koliko onda euro gubi vrijednost? Upozoravali smo da je valuta slika funkcioniranja, da to nema veze s valutom”, naveo je Jurčić uz napomenu da su mjere politikanske, a da će troškovi toga biti veći nego da je nismo zaustavljali na taj način. Inflacija će prema profesorovim prognozama biti izvan kontrole, a u takvim situacijama dođu li problemi nameće se pitanje imam o li hrane, energije lijekova ili je potrebno imati i malo oružja.
”Situacija će biti izvan kontrole. Usjevi su podbacili. Da se to nije dogodilo i da se ne pogoršava situacija u okolišu, onda bi mogli očekivati usporavanje u zadnjem kvartalu”, konstatirao je Jurčić.
Izvor:dnevno.hr/Foto:DELO
