I.međunarodna stručno-znanstvena konferencija s temom "Zaštita ljudskih prava u 21. stoljeću"

U Hrvatskom saboru je 18. siječnja 2024. u organizaciji Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, Ukrajinske zajednice Grada Zagreba i Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, održana I. međunarodna stručno-znanstvena konferencija pod nazivom “Zaštita ljudskih prava u 21. stoljeću”. Istom je prigodom u prostoru Hrvatskog sabora svečano otvorena i izložba umjetničkih djela obitelji Maslyk – Naši tragovi.

Konferencija je organizirana povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, a okupila je stručnjake iz područja ljudskih prava, pravne struke, akademske zajednice te predstavnike civilnog društva. Upravo uključivanje različitih dionika, od predstavnika vlasti do predstavnika civilnog društva i akademske zajednice, odražava važnost suradnje u postizanju učinkovite promocije ljudskih prava u 21. stoljeću.

Uvodno su se obratili Ermina Lekaj Prljaskaj, saborska zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, članica Odbora za pravosuđe, Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, predsjednica Organizacijskog odbora i Davor Ivo Stier, zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.

U rade Konferencije je prisustvovalo 178 sudionika iz 5 zemalja; Republike Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Republike Kosovo, Ukrajine i Irske, od čega 21 predavač te predstavnici veleposlanstava, ureda pravobranitelja, ministarstava, visokoškolskih i znanstvenoistraživačkih ustanova, zdravstvenih ustanova, odgojno-obrazovnih institucija, kulturnih ustanova, organizacija civilnoga društva i drugih organizacija: saborski zastupnici, veleposlanik Sjeverne Makedonije u Hrvatskoj Nj.E. Milaim Fetai, Veleposlanik Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj NJ.E. Martin Berisha, supruga veleposlanika Irske u Republici Hrvatskoj, Nje.E. Ruaidhri Dowlinga, Nina Kirilić, supruga veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj, NJ.E. Vasilija Kirilića, Boris Graljauk, zastupnik u Hrvatskom saboru u 4. sazivu, predsjednik Ukrajinske zajednice Republike Hrvatske Vlado Karešin, predsjednica Ukrajinske zajednice Grada Zagreba Marija Meleško, izaslanik Pravobranitelja za osobe s invaliditetom Dario Jurišić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH Marica Mirić, dipl. ing., izv.prof.dr.sc. Mario Krešić, prodekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Mevludin Mustafi, voditelj sektora Ministarstva unutarnjih poslova Republike Sjeverne Makedonije; prof.dr.sc.Bashkim Selmani, voditelj studijskog programa, Političke studije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Tetovu, Republika Sjeverna Makedonija; dr.sc. Kateryna Shymkevych, docentica katedre za pravo i državnu upravu, Zaporizjkije, Institut za ekonomiju i informacijske tehnologije Zaporižja, Ukrajina, Mia Miletić Jarak, magistra međunarodnih odnosa i diplomacije, poslijediplomski specijalističi studij Ljudska prava na Pravnom fakultetu Osijek; Ana Marčinko, voditeljica Jesuit Refugee Service – Hrvatska,

Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga – CKD; doc.dr.sc. Hedda Martina Šola, ravnateljica je Instituta za Neuromarketing, voditeljica znanstveno istraživačkog centra CARE pri Oxford Business College (UK), docent na doktorskom studiju Oxford Business College (UK); Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica; mr.sc. Tomislav Ogrinšak, viši savjetnik za nacionalne programe Agencija za odgoj i obrazovanje; Vitomir Tafra, znanstveni savjetnik, dekan Europske poslovne škole Zagreb – EBUS; Bosiljko Đerek, Osnovna škola Središće, Zagreb; Iva Bojčić, mag. educ. croat. i mag. educ. soc., Kristinka Lemaić, inž. stroj., Industrijska strojarska škola; Mr. sc Beatrica Šurbek, ravnateljica Osnovne škole Antuna Mihanovića, Zagreb; Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Saveza društava distrofičara Hrvatske i Društva distrofičara Zagreb; Vojin Perić, voditelj Kazališta slijepih i slabovidnih Novi život, predsjednik Hrvatskog Saveza slijepih, predsjednik Udruge slijepih Zagreb, član  društva Dramskih umjetnika Hrvatske; prof.dr.sc. Marija Definis, pročelnica Kliničkog odjela za sudsku medicinu KBC Split; dr. sc. Matija Miloš, Pravni fakultet u Rijeci; Dubravka Konjevod, Sveučilišna specijalistica za neprofitni menadžment i socijalno zagovaranje te drugi stručnjaci iz različitih sektora, uključujući obrazovanje, socijalnu skrb, civilno društvo i medije što pridonosi širokom rasponu perspektiva i iskustava u raspravi o pitanjima ljudskih prava.

Organizacijski odbor Konferencije činili su Ermina Lekaj Prljaskaj, saborska zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, članica Odbora za pravosuđe, Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, predsjednica Organizacijskog odbora te članovi prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, mr.sc. Andreja Marcetić, predsjednica Odbora za ljudska prava i međunarodne odnose UŠRIDR, Vijeće za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Ilija Sliško,  predsjednik Vijeća Gradska četvrt Gornja Dubrava, Avni Osmani, vijećnik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Emil Bobrek, zamjenik predsjednika Ukrajinske zajednice Grada Zagreba, Tetiana Maslyk, ukrajinska umjetnica, Nera Batina, voditeljica ŽSV za građanski odgoj i obrazovanje AZOO, Enisa Majer, Dubravka Konjevod i Iva Bojčić.

Prisutnost eksperta iz zemlje i inozemstva, akademika, praktičara, predstavnika lokalnih i nacionalnih vlasti, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva, državnih tijela, pravobraniteljskih institucija, akademske zajednice, diplomatskih predstavništava, ministarstava, znanstvenih i istraživačkih ustanova, zdravstvenih ustanova, odgojno-obrazovnih institucija, kulturnih ustanova, kao i predstavnika medija svakako pridonosi raznovrsnosti perspektiva, doprinosi obogaćivanju diskusija, stvaranju sveobuhvatnih i održivih rješenja te odražava važnost suradnje u postizanju učinkovite promocije ljudskih prava u 21. stoljeću, što doprinosi ostvarenju vizije navedenoj u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030., prema kojoj „ ... Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.“