Invazija na Ukrajinu podijelila pravoslavlje i izolirala ruskog patrijarha
Puni blagoslov ruskog patrijarha Kirila za rusku invaziju na Ukrajinu izazvao je rascjep pravoslavnih crkava i pokrenuo unutarnju pobunu za koju stručnjaci kažu da je bez presedana, piše Reuters.
Kiril (75), bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, vidi rat kao bedem protiv Zapada koji smatra dekadentnim, posebno zbog prihvaćanja homoseksualnosti.
On i Putin dijele viziju “Ruskog svijeta”, povezujući navodno duhovno jedinstvo i teritorijalnu ekspanziju prema dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza, kazali su stručnjaci za Reuters.
Ono što Putin vidi kao političku restauraciju, Kiril vidi kao križarski rat.
No, patrijarh je izazvao reakciju kod kuće kao i među crkvama u inozemstvu koje su povezane s Moskovskom patrijaršijom.
U Rusiji je gotovo 300 pravoslavnih članova grupe pod nazivom Ruski svećenici za mir potpisalo pismo u kojem se osuđuju “ubilačke naredbe” izvršene u Ukrajini.
“Ukrajinski narod bi sam trebao odlučiti, bez pritiska Zapada ili Istoka, a ne pod prijetnjom oružja”, navodi se u pismu.
Od 260 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu, oko 100 milijuna živi u Rusiji, a dio vjernika u inozemstvu pripadnici su Ruske pravoslavne crkve.
Međutim, rat je pogoršao odnose.
Nema molitve za patrijarha
Svećenici amsterdamske parohije svetog Nikole prestali su spominjati Kirila na misama.
Ruski episkop u zapadnoj Europi posjetio ih je kako bi utjecao na njihovu odluku, ali je parohija prekinula veze s Moskovskom patrijaršijom, istaknuvši da je odluka “težak korak”.
“Kiril je jednostavno diskreditirao Crkvu”, rekao je ukrajinski grkokatolički velečasni Taras Homuh, viši predavač teologije na Sveučilištu Liverpool Hope.
“Više ljudi želi progovoriti u Rusiji, ali se boji”, rekao je Reutersu u telefonskom intervjuu.
U Ukrajini je oko 30 milijuna pravoslavaca, pri čemu su podijeljeni na tri crkve, od kojih su dvije najvažnije – autokefalna Ukrajinska pravoslavna crkva i Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije (UKC MP).
Ruska pravoslavna crkva smatra Ukrajinu iznimno značajnom jer je kolijevka Kijevske Rus, srednjovjekovne države čiji je vladar Volodimir/Vladimir primio kršćanstvo od bizantskih pravoslavnih misionara. Na naslijeđe te države pozivaju se i Ukrajina i Rusija.
Kijevski mitropolit Onufrij Berezovski (UKC MP) pozvao je Putina da “odmah prekine bratoubilački rat”, dok je drugi mitropolit te crkve podređene Moskvi, Evologij iz istočnog grada Sumija, pozvao svoje svećenike da se prestanu moliti za Kirila.
Kiril, koji tvrdi da je Ukrajina nedjeljivi dio njegove duhovne jurisdikcije, već je prekinuo veze s Bartolomejom, istanbulskim ekumenskim patrijarhom koji djeluje kao prvi među jednakima u pravoslavnom svijetu, a priznao je autokefalnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu.
“Neke Crkve su toliko ljute na Kirila zbog njegovog stava o ratu da se suočavamo s preokretom u svjetskom pravoslavlju”, rekla je za Reuters Tamara Grdzelidze, profesorica religijskih studija na gruzijskom Državnom sveučilištu Ilia i bivša gruzijska veleposlanica u Vatikanu.
U zajedničkoj izjavi, pravoslavni teolozi iz institucija poput Centra za pravoslavne kršćanske studije Sveučilišta Fordham u New Yorku i Volos Akademije za teološke studije u Grčkoj osudili su te crkvene čelnike koji “usmjeravaju svoje zajednice da se mole na načine koji aktivno potiču neprijateljstvo”.
Od drugih pravoslavnih velikodostojnika rat su kritizirali patrijarh Aleksandrije i cijele Afrike Teodor II., rumunjski patrijarh Daniel i finski arhiepiskop Leo.
Šizma s drugim kršćanima
Kirilov stav također je stvorio ponor između Ruske pravoslavne crkve i drugih kršćanskih crkava.
Vršitelj dužnosti glavnog tajnika Svjetskog vijeća crkava, velečasni Ian Sauca, zatražio je od Kirila da “intervenira i posreduje kod vlasti kako bi zaustavili ovaj rat”.
Kiril je odgovorio da su se “sile koje otvoreno smatraju Rusiju svojim neprijateljem približile njezinim granicama” i da je Zapad bio uključen u “geopolitičku strategiju velikih razmjera” kako bi oslabio Rusiju.
Nakon Oktobarske revolucije 1917., boljševici su započeli likvidaciju Ruske pravoslavne crkve. Staljin ju je obnovio nakon Hitlerove invazije Sovjetskog Saveza kako bi podigao moral stanovništva.
“Istu ideju sada oživljava Putin”, kazala je Amerikanka ukrajinskog podrijetla Olenka Pevnyu, profesorica slavistike i ukrajinistike na Cambridgeu
“Kako su ruska pozicija u svijetu i ruski identitet počeli slabiti, Putin je još jednom angažirao Crkvu da mu pomogne okupiti ruski narod pod svojom kontrolom i pokušao je narode neovisnih država poput Ukrajine vezati uz Rusiju nametanjem jedinstvene Ruske pravoslavne crkve koja bi poricala bilo kakvu vjersku raznolikost”, kazala je Reutersu u telefonskom intervjuu.
Kirilov stav također je promijenio odnose s Vatikanom.
Franjo je 2016. postao prvi Papa koji se susreo s čelnikom Ruske pravoslavne crkve od Velikog raskola koji je podijelio kršćanstvo na istočnu i zapadnu granu 1054. godine.
Drugi sastanak za koji su i Franjo i Kiril rekli da ga žele ove godine sada je gotovo nemoguć, rekli su stručnjaci.
