Ipak ne kreće od 1. siječnja: Odgođen početak služenja obveznog vojnog roka

Nužna je i promjena Zakona o obrani, u kojem se još uvijek navode detalji staroga vojnog roka poput njegova trajanja od šest mjeseci

Vojni rok, po svemu sudeći, neće se moći uvesti već od 1. siječnja, kako je nedavno najavio ministar obrane Ivan Anušić.

– U ovom trenutku čeka se politička odluka, suglasje oko toga i konsenzus, i mi smo spremni to provoditi od onog trenutka kada politička odluka bude da krećemo od 1. siječnja, od 1. lipnja ili 31. kolovoza. Svejedno nam je, recite kad i mi krećemo – rekao je Anušić u Saboru. A "politička odluka i suglasje" odgođeno je za vrijeme nakon predsjedničkih izbora, što znači da će vojni rok početi ipak nekad kasnije. Naime, iako je premijer Andrej Plenković spominjao drukčije, predsjednika Zorana Milanovića u toj se temi ipak ne može preskočiti s obzirom na važeći Zakon o obrani, a s obzirom na već započetu predizbornu kampanju, očito se neće ići u traženje suglasja oko te teme. Uostalom, u kampanji to bi vrlo vjerojatno bila nemoguća misija. 

Također, najavljene izmjene Zakona o obrani kojima bi se smanjile predsjedničke ovlasti, a time moguće i sadašnja obveza suglasnosti predsjednika na odluke poput uvođenja vojnog roka, neće se provesti ove godine. Uz to, izmjenama predsjedničkih ovlasti jasno se protivi i HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac. Stoga je jasno, iako to nitko još ne želi javno reći, da vojni rok kreće ipak kasnije.

Uz to, mediji su primijetili i kako bi se, da je 1. siječnja realan rok, već moralo prići izmjenama i drugih dijelova Zakona o obrani, gdje se još uvijek navode detalji staroga vojnog roka poput njegova trajanja od šest mjeseci. A da izmjena Zakona o obrani neće biti ove godine, potvrdio je i sam ministar obrane. Anušić je rekao kako je prijedlog svih izmjena Zakon o obrani gotov i upućen na Vladu, ali da se po tom pitanju ništa neće raditi dok ne prođu predsjednički izbori.

– Ne želimo da to bude tema koja će biti tumačena kao nekakav udar od strane Ministarstva. Neovisno o tome tko će biti izabran za predsjednika, te izmjene moraju ići jer se pokazalo da se trenutna situacija, koja nije bila slučaj s prijašnjim predsjednicima, mora mijenjati jer u budućnosti opet može doći netko tko će blokirati normalno funkcioniranje Oružanih snaga – poručio je Anušić.

Priziv savjesti

Ministar obrane Ivan Anušić nedavno je rekao kako je sustav spreman za početak obuke u sklopu obveznog vojnog roka i kako će se provoditi na tri lokacije te da je godišnji potencijal mladića za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja između 17.000 i 18.000, no kako je razumljivo da neće svi u njemu sudjelovati ako ne prođu liječnički pregled ili se pozovu na priziv savjesti. Upravo je priziv savjesti u vrijeme dok je Hrvatska imala vojni rok bio velik problem jer je zadnjih godina 75% mladih odabiralo opciju da vojni rok "služe" u domovima umirovljenika i drugim javnim ustanovama. To je zapravo suprotno od prakse u mnogim državama, u kojima priziv savjesti ne oslobađa ročnika od vojne službe, svi vojni rok odrađuju u vojarnama, a priziv savjesti oslobađa ročnika eventualno samo od korištenja oružja tijekom vojne obuke i/ili mogućih sukoba.