Istražili smo: Zašto su u Hrvatskoj mlijeko, sir, jaja i kruh skuplji nego u EU?

Ove godine suočili smo se s nizom problema i kriza, od kojih su neki izazvali tektonske poremećaje na tržištima. Jedan od takvih događaja je ruski rat protiv Ukrajine koji je za posljedicu imao niz poskupljenja. Iako je možda dojam da se rat vodi "tamo negdje", poskupljenja naftnih derivata i osnovnih životnih namirnica osjetili su i Hrvati, ovdje, na svojim džepovima. Istražili smo što je sve utjecalo na porast cijena hrane, ali i zašto su određene namirnice u Europskoj uniji jeftinije nego u Hrvatskoj.

Izvješće agencije UN-a za poljoprivredu FAO pokazalo je da su cijene hrane pale u rujnu, i to šesti mjesec zaredom. Šećer, mlijeko i mliječni proizvodi i meso bili su nešto manje od jedan posto jeftiniji nego u kolovozu, utvrdio je tada FAO.

No, isti dan je Eurostat objavio nešto drugačije podatke za cijene nekih namirnica u Hrvatskoj. Podaci su pokazali da je šećer u Hrvatskoj poskupio za 40,9%, a kava je pak u Hrvatskoj poskupjela za 23,2 posto, što je nešto više od europskog prosjeka.

Pad potrošačkih cijena hrane s odmakom

O svemu tome upitali smo Hrvatsku narodnu banku (HNB) koja nam je pojasnila da su na svjetskom tržištu u istom mjesecu znatno pojeftinila biljna ulja, a blago su pojeftinile i ostale kategorije osim žitarica.

“No, navedeno pojeftinjenje na svjetskom tržištu u pravilu se tek s određenom odgodom prelijeva na potrošačke cijene. Proces prelijevanja sa cijena na svjetskom tržištu na proizvođačke cijene, a zatim i s proizvođačkih na potrošačke cijene nije trenutan, a najčešće ni potpun”, dodaju iz HNB-a.

Iz HNB-a također navode da se godišnji porast cijena prehrambenih sirovina počeo povećavati od sredine 2020. godine.

“Nasuprot tome, godišnja promjena proizvođačkih i potrošačkih cijena hrane bila je gotovo nepromijenjena (čak se i blago smanjivala) sve do sredine 2021. godine kada se raniji porast cijena sirovina na svjetskom tržištu počeo postupno prelijevati na proizvođačke i potrošačke cijene hrane.”

HNB ocjenjuje da bi se recentno smanjenje cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu moglo s određenim vremenskim pomakom odraziti na postupno smanjenje godišnjeg rasta potrošačkih cijena hrane u Hrvatskoj.

 

Usporedba cijena u RH i EU

HNB se osvrnuo i na cijene određenih namirnica u Hrvatskoj u odnosu na cijene unutar EU.

“Promatraju li se potrošačke cijene hrane, one su u Hrvatskoj u kolovozu 2022. u odnosu na kolovoz 2021. porasle tek nešto više nego u Europskoj uniji. Neke su kategorije hrane poskupjele više u odnosu na Europsku uniju (primjerice mlijeko, sir i jaja, povrće te kruh i žitarice), dok su neke kategorije poput ribe i plodova mora te voća pojeftinile u odnosu na isto razdoblje prošle godine (dok su one u EU istodobno u prosjeku poskupjele)”, naveli su iz HNB-a za N1.

Uspoređujući cijene u kolovozu ove godine i prošle godine, HNB navodi da je poskupljenje zabilježeno u svim kategorijama hrane u svim članicama Europske unije, a posebno u zemljama srednje i istočne Europe.

Iz HNB-a su naveli i kako bi se taj porast cijena određenih namirnica u odnosu na cijene u EU mogao objasniti.

“Ipak, nešto viši porast cijena hrane zabilježen u Hrvatskoj dijelom se može pripisati i činjenici da u strukturi potrošačke košarice u Hrvatskoj pojedine kategorije hrane (kruh i žitarice, meso, mlijeko, sir i jaja te proizvodi koji sadrže šećer) imaju veći ponder u odnosu na košaricu na razini Europske unije.

Stoga se njihov veći rast cijena u odnosu na prosjek EU još više odražava na potrošačke cijene hrane u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju”, navodi HNB.

Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) smo pitali kako je moguće da u Hrvatskoj neke namirnice poskupljuju, a u drugim državama tim istim namirnicama cijene padaju. Oni objašnjavaju da je razina maloprodajnih cijena u pojedinoj državi posljedica različitih čimbenika.

“Struktura primarne proizvodnje i prerade, produktivnost rada, troškovi proizvodnje, visina poreza na dodanu vrijednost, trošarine na proizvode, posebni porezi, funkcioniranje lanca opskrbe hranom, marže u trgovini, kupovna moć stanovništva, uvoz i izvoz, odnos ponude i potražnje – sve su to čimbenici koji utječu na razinu potrošačkih/maloprodajnih cijena”, rekli su nam iz Komore.

Tako su, prema zadnje dostupnim podacima EUROSTAT-a o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena, cijene u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića u kolovozu 2022. u odnosu na kolovoz 2021. u Hrvatskoj više za 18,8%, a na razini EU su više za 14%, naveli su iz Komore.

Izuzetno velik uvoz

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) pojašnjava da Hrvatska ima izuzetno velik uvoz hrane pa smo stoga osjetljiviji na rast cijena. “To se održava primjerice i kroz povećane cijene transporta kada se neke robe uvoze u Hrvatsku, ali i na veliki broj posrednika u cijelom lancu (uvoznici, trgovci, prerađivači i dr.).”

Smatramo kako su cijene pojedinih proizvoda neopravdano velike u odnosu na one koje su u drugim državama, no razlog za to leži i činjenici da Hrvatska izvozi ogromne količine sirovine, a uvozi gotovo proizvode što se onda posljedično održava i na cijene proizvoda za krajnje potrošače”, dodaju iz HPK.

U Hrvatskoj poljoprivednoj komori očekuju stabilizaciju cijena, no smatraju da da Hrvatska treba “više investirati u prerađivačke kapacitete i onda će krajnji proizvodi imati konkurentnije cijene”.

“Hrvatska je u proizvodnji mlijeka na 45 posto svojih potreba što znači da nismo samodostatni pa ga moramo uvoziti, dok smo primjerice u proizvodnji uljarica samodostatni. Proizvodnja suncokreta u Hrvatskoj zadnjih godina raste iako površine nisu povećane, što je rezultat kvalitetnijeg ulaganja u proizvodnju i rasta prinosa. Samodostatnost je oko 212 posto, no zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem”, tvrdi HPK.

Stoga smatraju da bi bilo logično da se veće količine ulja osiguraju iz domaćih izvora te da domaće suncokretovo zrno preradimo u tvornicama u Hrvatskoj. “Tako bismo osigurali stabilnu ponudu ulja za domaće tržište, a imamo i kapacitete za izvoz ove izrazito tražene i skupe namirnice, za kojom vlada velika potražnja na globalni i na EU tržištu. Slično je i sa šećerom. Kada je riječ o kavi Hrvatska je ne proizvodi pa samim tim ovisimo o cijenama na robnim burzama, pa kako će se one kretati tako će biti i cijene na policama.”

HPK već dugi niz godina upozorava da su cijene proizvoda u trgovinama visoke te da bi naši potrošači trebali sve više kupovati kroz kratke lance opskrbe, odnosno od domaćih proizvođača. Smatraju da je potrebno snažnije marketinški promovirati domaću proizvodnju čime bi se smanjio uvoz, a tim i dobio financijski efekat na povećanje domaće proizvodnje i prerade.