Izašao detaljan popis europskih zemalja koje se ubrzano naoružavaju. Očekuje li nas možda neki novi rat?

Globalna vojna potrošnja u 2022. bila je najveća dosad. S ukupno 2240 milijardi dolara skočila je za priličnih 3,7 % u odnosu na 2021. godinu, ali to je prije svega zasluga Europe. Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute − SIPRI) objavio je pregled koliko su pojedine zemlje i regije potrošile 2022. na svoje obrambene sustave, piše Hrvatski vojnik i analizira izvještaj.

Pa nastavljaju:

Kako je ta godina obilježena početkom otvorene ruske agresije na Ukrajinu, ona je i ubrzala te promijenila neke trendove. Na Starom Kontinentu bjesni veliki konvencionalni rat, a i agresor i žrtva ulažu velika financijska sredstva kako bi vaga pretegnula na njihovu stranu. Međutim, rat je postao okidač i za druge zemlje da povećaju potrošnju, prije svega one koje su nekad bile članice Varšavskog pakta i najbliže su kriznom području. SIPRI-jev analitičar Lorenzo Scarazzato podsjetio je i na činjenicu da su neke od njih udvostručile potrošnju od 2014., kad je izbila ukrajinska kriza te Rusija protupravno anektirala Krim.

Silom prilika, interes javnosti za vojna pitanja sve je veći, pa je SIPRI-jevo izvješće dočekano i s većim nestrpljenjem. Zahvaljujući metodičnosti, preciznosti i strogim kriterijima, koji uključuju i prikaz potrošnje u realnoj vrijednosti dolara, stručnjaci iz Stockholma poznati su kao najpouzdaniji izvor. A oni potvrđuju da je Ukrajina zemlja koja je 2022. najviše povećala vojnu potrošnju. Prošle godine potrošila je čak 640 % više nego 2021., i to je najveći skok u povijesti SIPRI-jevih analiza. Sa 36. skočila je na 11. mjesto globalne ljestvice. Zanimljivi su i podaci da je Ukrajina na obranu 2013. godine potrošila 1,6 %; 2021. godine 3,2 %; a 2022. godine 34 % BDP-a.

Podaci su to koji jasno govore kolike napore obrambeni rat iziskuje od cijele zemlje unatoč brojnim zapadnim donacijama u naoružanju, vojnoj opremi i obuci. S druge strane, Rusija je povećala vojnu potrošnju za 9,2 %. Na svjetskoj ljestvici tako se s petog (2021.) popela na treće mjesto, preskočivši Indiju i Ujedinjenu Kraljevinu. Suprotno nekim uvriježenim mišljenjima, Rusija na vojsku troši puno manje (86,4 milijarde dolara u 2022.) od dviju prvoplasiranih supersila. Prvo mjesto drže nedodirljive Sjedinjene Države, koje su 2022. potrošile 877 milijardi dolara i tako zauzimaju čak 39 % ukupne globalne vojne potrošnje. Slijedi NR Kina, koja je s procijenjene 292 milijarde potrošila trostruko manje.

Međutim, znakovit je podatak da je Kina sa 4,2 % više napravila drugi najveći godišnji skok od 1995. godine. Usto, u zadnjih je deset godina (od 2013. do 2022.) povećala vojni proračun za 63 %, a SAD za samo 2,7 %. Pedantni SIPRI uvrstio je u američku vojnu potrošnju i vrijednost njezine vojne pomoći Ukrajini protekle godine: 19,9 milijardi dolara. SAD je od ukupne sume izdvojio 30 % (264 milijarde dolara) na opremanje, istraživanje i razvoj; 34 % na operacije i održavanje, te 19 % na osoblje.

Gledajući sve njezine zemlje, Europa je 2022. povećala potrošnju za velikih 13 %. No, lavovski dio ide na Ukrajinu i Rusiju (SIPRI-jeva regija Istočna Europa), a SIPRI-jeva regija Srednja i zapadna Europa povećala je potrošnju za 3,6 %. U potonjoj su skupini sve europske zemlje koje su članice EU-a i NATO-a, a od 36 njih, 23 su povećale potrošnju. Po ukupnim izdacima prednjače sile kao što su Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska i Italija. Od njih je potrošnju najviše povećao UK (3,7 %, pomoć Ukrajini od 2,5 milijarde dolara), a Italija ju je čak smanjila za 4,5 %. Bliže kriznom području ima i drastičnijih primjera: Poljska je, očekivano, povećala potrošnju za 11 %. S obzirom na sve planirane nabave, a i one koje su tek počele, poljski će rast biti još veći.

Cilj je poljske vlade da već 2023. obrambeni troškovi dosegnu 4 % udjela u BDP-u. Tijekom 2022. nitko u NATO-u nije dosegao taj broj, a više od 3 % izdvojili su samo SAD i Grčka. Što se tiče skandinavsko-baltičkog područja, Švedska je povećala izdvajanja za 12, Litva za 27, a Finska za čak 36 %! Najveći udio kod potonje zemlje ide na nabavu skupe flote aviona F-35 Lightning II. Finska je nedavno postala članica NATO-a. Najavila je da će 2023. vojna potrošnja dostići ciljani udio od 2 % BDP-a, a prošle je godine potrošila 1,72 %.

Švedska očekuje da će postati članica, a jednak je cilj postavila za 2026. godinu. Estonija i Latvija tek očekuju skok sličan onom koji je napravila Litva. Sve govori da će u tome uspjeti već 2023. godine. Neočekivan je podatak i rumunjski pad potrošnje od 2,6 %. Ali to je samo privremeno jer ta se zemlja sprema za još nekoliko velikih projekata nabave oružnih sustava. Od zapadnoeuropskih zemalja, dosta su više potrošile Španjolska (7,3 %), Nizozemska (12 %), Norveška (6,2 %), Danska (8,8 %) i Belgija (13 %). Još jedan zanimljiv kumulativni podatak onaj je o potrošnji članica NATO-a: izdvojile su sumu od 1232 milijarde dolara, što je 0,9 % više nego 2021. Dvije su trećine ukupne sume američke.

Neka iznenađenja

Iako je riječ o članici NATO-a čiji je dio teritorija u Europi, SIPRI smješta Tursku u područje Bliskog istoka. U oči upada smanjenje obrambene potrošnje te zemlje za 26 %, za koje iz Stockholma navode da je dobrim dijelom posljedica tamošnje inflacije. Pad je zabilježen treću godinu zaredom, a pitanje je kako će se na vojni proračun 2023. te u idućim godinama odraziti nedavni katastrofalni potres.

Ukupno gledajući, uvijek nemiran Bliski istok povećao je godišnju potrošnju, najviše zahvaljujući Saudijskoj Arabiji, koja je potrošila 16 % više nego 2021. i s osmog se popela na peto mjesto svjetske ljestvice. Katar je povećao potrošnju za 27 %, ali zato je vojna sila Izrael potrošio 4,2 % manje, što je prvi takav slučaj još od 2009. godine.

Još su dvije često napete SIPRI-jeve regije Južna Azija (Indija, Pakistan, Afganistan…) te Istočna Azija (NR Kina, Japan, Južna Koreja, Sjeverna Koreja…). Obje su povećale ukupnu potrošnju. Logično je da u Južnoj Aziji najviše otpada na Indiju, a u Istočnoj na Kinu. Indija je 4. na svjetskoj ljestvici po ukupnoj potrošnji, koju je povećala za 6 % u odnosu na 2021. SIPRI-jeva analiza navodi da je to posljedica pograničnih napetosti s Pakistanom i NR Kinom, a velik dio sredstava izdvaja se upravo za pogranične postrojbe te vojnu infrastrukturu.

U tom je kontekstu zanimljivo da je Pakistan smanjio vojnu potrošnju za 2 %. Što se tiče Istočne Azije, Japan je potrošio 5,9 % više nego 2021., a 18 % više nego 2013. No, i za svoju rekordnu potrošnju od Drugog svjetskog rata, Zemlja Izlazećeg Sunca izdvaja tek 1,1 % BDP-a, pa je sigurno da ima još puno prostora za povećanja. Strategija nacionalne sigurnosti Japana izdana 2022. spominje cilj od 2 % do 2027. godine. Pomalo iznenađuje da je Južna Koreja, kao istočnoazijska gospodarska i vojna sila s izrazito nemirnim sjevernim susjedom, u 2022. smanjila potrošnju za 2,5 %. Iako je iz državne blagajne na obranu otišlo velikih 46,4 milijarde dolara (9. u svijetu), potrošnja je pala prvi put nakon 22 godine. No, i to je dobrim dijelom posljedica inflacije jer je, nominalno, obrambeni proračun porastao za 2,9 %.

Najbrojnija regija

U nekim je regijama zabilježen i pad potrošnje. Središnja Azija (nekadašnje sovjetske republike) čak velikih 29 %. SIPRI, doduše, za Turkmenistan i Uzbekistan nije imao relevantne podatke, a promjene kod Kirgistana i Tadžikistana nisu drastične. No, zato je Kazahstan 2021. potrošio 1,6 milijardi, a 2022. tek 1,1 milijardu dolara i tako povukao cijelo područje u minus. Manje su potrošile i sjevernoafričke (Alžir, Maroko, Tunis, Libija) te supsaharske zemlje, koje čine najbrojniju SIPRI-jevu regiju.

Analitički tim istaknuo je u komentiranju rezultata Nigeriju, koja je 2021. povećala potrošnju za 56 %, da bi je 2022. smanjila za 38 %. Spomenuta je i Etiopija, koja je potrošila 88 % više no 2021., najviše zbog vojne ofenzive na pristaše Narodne oslobodilačke fronte Tigrea (TPLF) na sjeveru zemlje. Manje se troši i u regijama Srednja Amerika i Karibi te Južna Amerika, što je i logično s obzirom na činjenicu da je riječ o ipak nešto mirnijem dijelu svijeta, barem kad su posrijedi ratni i drugi veći oružani sukobi.

Manje troše i najveći predstavnici, Brazil i Meksiko. Iz navedenih se podataka vidi da je, osim rata u Ukrajini, na brojeve vezane uz vojnu potrošnju u 2022. u više navrata utjecala inflacija, koja je pogodila mnoge dijelove svijeta. SIPRI zaključuje da mnoge zemlje nisu predvidjele toliki rast inflacije, pa onda nisu ni uskladile obrambene proračune s tim rastom. Još jedan primjer je Češka: povećala je svoju potrošnju u krunama za 9,6 %. No, godišnja inflacija od 16 % zapravo znači da je potrošnja smanjena za 5,8 %.

Podsjećamo na to da Institut temelji svoje izračune na realnoj vrijednosti dolara, pa je globalna potrošnja prema njima realno veća za 3,7 %. Usput i informira da su zemlje, ako se zanemari inflacija, tijekom 2022. na obranu potrošile 6,5 % više nego 2021. To bi bio najveći nominalni rast od 2010. godine.