Izmjene zakona samo djelomično smanjuju štit ministrima. Bez imuniteta će ostajati samo za korupciju, ne i za ostalo

Za sva druga kaznena djela, koja nisu koruptivna, a za koja je predviđena kazna zatvora do pet godina nadležna tijela će i dalje morati tražiti odobrenje Vlade

Članovi Vlade neće u potpunosti izgubiti imunitet, koji ih je štitio od kaznenog postupka za djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina. Dio te zaštite zadržat će i dalje, ali ona više neće pokrivati koruptivna kaznena djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.

 

Kako je prošli tjedan i najavio premijer Andrej Plenković, Ministarstvo uprave i pravosuđa učinilo je prvi korak i na e-savjetovanju je objavilo prijedlog izmjena zakona o Vladi prema kojem će ministri i dalje imati imunitete, odnosno protiv njih neće biti moguće pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Vlade, ali to pravilo više neće vrijediti ako su u pitanju koruptivna djela koja se progone po službenoj dužnosti. Za sva druga kaznena djela, koja nisu koruptivna, a za koja je predviđena kazna zatvora do pet godina nadležna tijela će i dalje morati tražiti odobrenje Vlade, ako žele pokrenuti kazneni postupak protiv njezinog člana. Pitanje imuniteta članova Vlade postalo je aktualno kad je DORH zatražio od Vlade zeleno svjetlo za pokretanje postupka protiv ministra rada, mirovinskog sustava i obitelji Josipa Aladrovića, a Vlada je više od tjedan dana, uz objašnjenje da proučava zahtjev, odbijala skinuti Aladroviću imunitet. Učinila je to prije osam dana, a na toj je sjednici premijer Plenković i najavio izmjene Zakona o Vladi.

 

Izmjene zakonodavstva

 

U svom objašnjenju na portalu e-savjetovanje Ministarstvo uprave kaže da predlaže ukidanje imuniteta za sva koruptivna djela »s obzirom na visoke standarde i integritet koji su preduvjet za obnašanje dužnosti člana Vlade te s ciljem jačanja transparentnosti i odgovornosti izvršne vlasti u kontekstu borbe protiv korupcije«. Time se ujedno, ističu, ispunjava i preporuka GRECO-a (Skupina država protiv korupcije) koji već godinama upozorava na to da ministri ne bi trebali imati imunitet barem kad se sumnja na korupciju.

 

Podsjećaju iz Ministarstva da je svrha odredbe koja je ministrima osiguravala imunitet bila osigurati minimum zaštite i omogućiti nesmetani rad Vlade, te da je takva zaštita ciljano određena samo za ona kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina, odnosno ona koja se uvjetno rečeno mogu smatrati lakšim kaznenim djelima. Pojašnjavaju da su izmjenama kaznenog zakonodavstva te usklađivanjem s međunarodnim i europskim pravom, u razdoblju od 1998. godine do danas, uvedena neka nova ili izmijenjena postojeća kaznena djela uključujući i tzv. koruptivna kaznena djela, te da je za njih propisana kazna zatvora u trajanju do pet godina.

 

Izjava o nepristranosti

 

No, nije to jedina izmjena Zakona o Vladi, dio njih se odnosi i na posebne savjetnike predsjednika Vlade i ministra. Tako se osnažuje odredba po kojoj se jasno propisuje da posebni savjetnici mogu biti sve osobe, neovisno o njihovom radno pravnom statusu, a koje imaju stručna znanja od značaja za obavljanje dužnosti predsjednika Vlade. Dakle, predsjednik Vlade može za posebnog savjetnika angažirati ljude iz privatnog ili javnog sektora, ali oni su, navodi se u izmjenama zakona, dužni svoje poslove obavljati zakonito i nepristrano pazeći pri tome da svoj privatni interes ne stavljaju ispred javnog interesa.

 

Osam dana nakon imenovanja posebni savjetnici predsjednika Vlade ili nekog ministra moraju potpisati Izjavu o interesima i nepristranosti, a kako će ta izjava izgledati, propisat će se naknadno. Uz to posebni savjetnik dužan je predsjednika Vlade ili ministra kojeg savjetuje odmah izvijestiti ako nastanu okolnosti koje narušavaju ili bi mogle narušiti nepristranost posebnog savjetnika ili predstavljaju postojanje sukoba interesa ili mogućeg sukoba interesa.