IZRAČUN ZA 2024. Dobre vijesti za blokirane: Povećane svote zaštićenog dijela plaće od ovrhe

Prema zadnjim podacima Fine, na kraju studenog prošle godine u Hrvatskoj su bili blokirani računi 214.680 građana, s ukupnom glavnicom duga od 2,73 milijarde eura.

Zaposleni građani kojima je blokiran račun svoje dugove otplaćuju kroz ovrhu na plaći koju provodi Fina, uzimajući u obzir zakonska ograničenja i izuzeća.

Ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (plaća, mirovina, honorari i sl.) ovise o prosječnoj neto plaći za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.

U 2023. taj je iznos bio 1.006,44 eura, a u ovoj godini penje se na 1131 euro, sukladno povećanju prosječne plaće u prošloj godini.

Zahvaljujući rastu prosječne plaće, iznos na zaštićenom računu u 2024. povećava se za 12,4 posto.

Kako se određuje dio plaće koji ne podliježe ovrsi?

U slučaju ovrhe zbog uzdržavanja djeteta (alimentacija) izuzima se četvrtina plaće, neovisno o njezinoj visini.

Pri ovrsi koja se provodi zbog naplate drugih računa izuzima se iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće ako je ona jednaka ili veća od utvrđenog prosjeka. Ako je manja od utvrđenog prosjeka, izuzima se iznos u visini tri četvrtine neto plaće, uz uvjet da iznos za isplatu ne prelazi dvije trećine prosječne plaće.

Prilikom ovrhe koja se provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, zaštićeno je 50 posto plaće.

Koliki je zaštićeni dio ako je plaća veća od prosjeka?

U konkretnom slučaju, ako je plaća jednaka ili veća od 1131 eura, plijeniti se može sve iznad 754 eura (2/3 prosječne plaće). Kada se ovrha provodi zbog uzdržavanja djeteta, ograničenje je puno manje. Plijeniti se može sve iznad 282,75 eura (1/4 plaće).

Primjerice, ako radnik prima neto plaću od 1200 eura, a ovrha se provodi zbog neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita, isplaćuje mu se 754 eura, a 446 eura je iznos raspoloživ za ovrhu.

Koliki je zaštićeni dio ako je plaća ispod prosjeka?

Ako je neto plaća manja od 1131 eura, od ovrhe je izuzeta svota od 754 eura u slučaju kada je neto plaća veća od 1005,33 eura (3/4 neto plaće = 2/3 prosječne neto plaće).

U slučaju kada je neto plaća manja od 1005,33 eura ili je jednaka tom iznosu, smije se plijeniti samo četvrtina neto plaće.

Primjerice, ako zaposlenik prima neto plaću 1000 eura, od ovrhe će biti izuzeto 750 eura, a plijeniti se može maksimalno 250 eura. Međutim radniku koji ima neto plaću u rasponu od 1005,33 do 1131 eura isplatit će se 754 eura, a preostali dio smije se ovršiti.

U protivnom, ako bi dobio tri četvrtine plaće, bio bi u povoljnijem položaju od onoga s većom plaćom od prosječne.

Ista pravila ograničenja od ovrhe primjenjuju se i na druga primanja (mirovine, honorari, primici od obavljanja samostalne djelatnosti i sl.) osim onih koji su zakonom potpuno ili djelomično izuzeti od ovrhe.

Izmjenama Ovršnog zakona iz 2020. od ovrhe su izuzeti neoporezivi prihodi koje isplaćuje poslodavac, poput božićnice, novčane nagrade za rezultate rada, jubilarne nagrade i sl.

Od ranije su od ovrhe izuzeti brojni drugi primici, poput socijalne naknade, naknade za nezaposlenost, doplatka za djecu, stipendija i sl.

Popis svih primanja izuzetih od ovrhe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima pogledajte ovdje.