Izvješće o vladavini prava - preporuke za Hrvatsku

Europska komisija je u srijedu u godišnjem izvješću o vladavini prava u EU-u preporučila Hrvatskoj da razmotri sustav sigurnosnih provjere sudaca, regulira lobiranje, poveća transparentnost državnog oglašavanja u medijima i riješi pitanje SLAPP tužbi protiv novinara.

 Komisija je u srijedu objavila treće godišnje izvješće o vladavini prava koje uključuje  pregled trendova u EU-u u cjelini i 27 država članica od srpnja prošle godine. Ovogodišnje izvješće prvi put sadržava posebne preporuke za svaku državu članicu.

 U izvješću za Hrvatsku kaže se da je zaključen postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, što je u prošlogodišnjem izvješću istaknuto kao izazov.

 Slijedom nalaza u prethodnim izvješćima o vladavini prava, pojačana je uloga Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća u postupku izbora sudaca i tužitelja, na što se Hrvatska obvezala u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost.

 Navodi se da novi zakoni kojima se uvode redovite sigurnosne provjere sudaca i državnih odvjetnika od nacionalne sigurnosne agencije izaziva zabrinutost.

 Stoga je jedna od preporuka da se ponovno razmotre periodične sigurnosne provjere sudaca i državnih odvjetnika kako bi se osigurao njihov integritet na temelju postojećih mehanizama i uzimajući u obzir europske standarde o neovisnosti pravosuđa i autonomije tužitelja te mišljenje Venecijanske komisije.

 Navodi se da su u tijeku kazneni i stegovni postupci protiv sudaca zbog navodne korupcije te da je razina percipirane neovisnosti pravosuđa i dalje vrlo niska.

 U izvješće se konstatira da je upitnik koji je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić uputio sucima izazvao zabrinutost među njima.

 Riječ je o upitniku u kojem od njih traži da odgovore na devet pitanja kako bi se vidjelo ostvaruju li prihode od izvansudskih aktivnosti, ako ostvaruju, je li riječ o sudjelovanju u arbitražnim sudovima, savjetovanjima, edukacijama, predavanjima ili autorskim člancima, kolike honorare za to primaju i od koga, imaju li članove obitelji zaposlene na sudovima, podnose li tužbe protiv medija, itd.

Dugotrajni kazneni postupci podrivaju borbu protiv korupcije

 Pravosudni sustav proširio je elektroničke komunikacijske alate, smanjen je zaostatak neriješenih sudskih predmeta na višim sudskim instancama,  ali ostaju značajna pitanja učinkovitosti i kvalitete.

 Komisija bilježi da je nova strategija za sprječavanje korupcije za razdoblje 2021-2030. usvojena u listopadu prošle godine kako bi se pojačala borba protiv korupcije i podigle svijest o njezinoj štetnosti.

Kaže se da je nastavljen učinkovit progon korupcije, uključujući i korupciju na visokoj razini, ali da je pao broj optužnica i konačnih presuda za korupciju. Pretjerano dugo trajanje kaznenih postupaka i dalje podriva učinkovitost okvira za borbu protiv korupcije.

 Novi zakon o sukobu interesa pojačao je sustav podnošenja imovinskih kartica, a poboljšan je i okvir za prelazak dužnosnika  na visokim položajima iz javnoga u privatni sektor i obratno (tzv. revolving doors).

  Usvojen je etički kodeks za članove vlade, ali preostalo je uvesti sličan i za članove parlamenta te donijeti detaljna pravila za lobističke aktivnosti. Novi okvir za zaštitu zviždača stupio je na snagu, a na vladin prijedlog parlament je ukinuo imunitet za članove vlade za korupcijski kriminal.

Velik broj zloporaba parnica protiv novinara 

 U pogledu slobode medija navodi se da novi okvir za pluralizam i slobodu medija jamči temeljna prava slobode izražavanja i pravo na informacije. Postoji zabrinutost u pogledu političke neovisnosti Vijeća za elektroničke medije i upravljanja javnim servisom HRT-a.

 Izmijenjeni zakon o elektroničkim medijima ažurirao je pravila o transparentnosti državnog oglašavanja i vlasništva medija te koncentracije medija. Međutim, potrebno je dalje jačati okvir o državnom oglašavanju,  uključujući novi postupak javnih natječaja, budući da i dalje postoji zabrinutost vezana uz ekonomsku ovisnost pojedinih medija o državnom oglašavanju. Vodi se rasprava o uspostavi neovisnog samoregulirajućeg tijela za medije.

Komisija preporučuje daljnje jačanje okvira za poštenu i transparentnu alokaciju državnih oglasa, uspostavljenjem jasnih kriterija,  dobre prakse i mjera nadzora kako bi se zajamčilo učinkovito funkcioniranje novog postupka javnih natječaja za lokalne i regionalne medije.

 Na poslovno okruženje za novinare utječe verbalna agresija protiv novinara, uključujući i od političara. Veliki broj slučajeva zlouporabe parnica protiv novinara i dalje predstavlja značajan problem. Kašnjenja u obradi novinarskih zahtjeva za informacijama ostaju problem, navodi se u izvješću.

 Komisija preporučuje da se riješi pitanje strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) usmjerenih protiv novinara, uključujući rješavanje zlouporabe zakonskih odredbi o kleveti i poticanje svijesti, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.

  Komisija bilježi da je povećan broj i duljina trajanja javnih savjetovanja, što je pridonijelo da više sudionika daje svoje komentare. Parlament je smanjio broj hitnih postupaka za donošenje zakona.  

  Ustavni sud je razmotrio neke hitne mjere i akumulirao zaostatak predmeta zbog nedostatka resursa. Postoji izazov praćenja preporuka pravobranitelja i u pogledu pristupa informacijama.  Iako su neki pripremni koraci poduzeti, vlada nije napredovala u donošenju novog Nacionalnog plana za stvaranje poticajnog okruženja za civilno društvo za razdoblje 2021.-2027., navodi se u izvješću.

 Stoga je jedna od preporuka da se osigura sustavnije praćenje preporuka pravobranitelja i zahtjeva za dostavom informacija.

 U izvješću za sve države članice  razmatraju se kretanja u četiri ključna područja vladavine prava: pravosudnim sustavima, okviru za borbu protiv korupcije, pitanju pluralizma i slobode medija te drugim institucionalnim pitanjima povezanima sa sustavom provjera i ravnoteža.

U izvješću se prvi put razmatraju i javni mediji te se prepoznaje njihova posebna uloga u društvu i demokraciji. Potrebne su mjere kako bi se osiguralo da neovisnost javnih medija bude zaštićena te da javno financiranje bude primjereno i da se ne koristi za vršenje političkog pritiska na te medije, kako je navedeno u europskim standardima.

 Komisija je izdala niz preporuka koje, među ostalim, obuhvaćaju transparentnu i pravednu raspodjelu državnog oglašavanja, neovisno upravljanje javnim medijima i mjere za poboljšanje sigurnosti novinara. Najavila je da će predstojeći akt o slobodi medija pridonijet rješavanju nekoliko pitanja utvrđenih u izvješćima o vladavini prava.

 Potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova izjavila je na konferenciji za novinare da su u Komisiji zbog problema za prethodne vlade u Sloveniji, prije svoga zbog poteškoća u financiranju slovenske novinske agencije STA, počeli razmišljati o uvođenje obveznih pravila za sve države članice kako bi se što bolje štitio medijski prostor.

 “Vladavina prava i dalje je temelj demokracije. Ruski rat u Ukrajini još je jedan podsjetnik na važnost našeg rada na očuvanju i promicanju vladavine prava u EU-u i izvan njega. Ovogodišnje izvješće pokazuje da rasprava o vladavini prava u Europi napreduje jer države članice ostvaruju poboljšanja i rješavaju pitanja povezana s vladavinom prava. Nažalost, u nekim državama članicama i dalje postoje problemi, posebno kad je riječ o neovisnosti sudstva”, izjavila je potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.

 Komisija je pozvala  Mađarsku i Poljsku da poboljšaju neovisnost pravosuđa i medija, kao i zaštitne mjere protiv korupcije, istaknuvši  da uvjeti za deblokiranje milijarde pomoći iz Mehanizma za oporavak i otpornost za te dvije zemlje i dalje nisu ispunjeni te da i dalje postoji ozbiljna zabrinutost.