Junaci Domovinskog rata – Znate li da su ‘Omege’ prva regionalna jedinica specijalne policije u Hrvatskoj?

Zapovjednici ove izuzetno zaslužne policijske jedinice, koja je razbila srpsku pobunu u Pakracu u ožujku 1991. godine bili su Miralem Alečković i Hamdija Mašinović. Kroz „Omege“ je tijekom rata prošlo 302 djelatna i 418 pričuvnih pripadnika, prenosi Narod.hr.

„Omege“ su ratovale u cijeloj Hrvatskoj tijekom cijelog rata. Završetak rata te slavne postrojbe bio je slom četnika u Gračacu u „Oluji“, zatim čišćenje terena Vrlike, Svilaje, Petrove Gore, Korenice te oslobođenje velikih dijelova Bosne i Hercegovine sve do Kulen Vakufa.

Godine 1990. i velikim dijelom 1991., do formiranja Hrvatske vojske krajem godine, našu Hrvatsku branile su policijske postrojbe sastavljene od najboljih hrvatskih mladića. One su u travnju 1991. dijelom prerasle u jedinice Zbora narodne garde: 1. brigade (Zagreb, Varaždin), 2. brigade (Zagreb, Sisak, Karlovac), 3. brigade (Osijek, Istočna Slavonija) i 4. brigade (Split, Dalmacija).

„Omege“ 

Posebna jedinica policije Policijske uprave Bjelovar – „Omege“ osnovana je 23. veljače 1991. kao prva regionalna jedinica specijalne policije u Hrvatskoj. Pokrivala je područje od zapadne Slavonije do Podravine, piše Crosbi.

Zapovjednici su bili Miralem Alečković i Hamdija Mašinović, a kroz „Omege“ je tijekom rata prošlo 302 djelatna i 418 pričuvnih pripadnika.

Prvo djelovanje jedinica je imala u Pakracu 2. ožujka 1991. čime je postala prva hrvatska oružana postrojba koja je borbeno djelovala u Domovinskom ratu.

Nakon serijala intervencija u Pakracu slijedila je obrana policijske postaje u Glini te tragična epizoda zasjede u Siraču u kojoj su poginula dva, a ranjena sedmorica pripadnika. Potom je tu, ne manje tragična, epizoda u Kusonjama u kojoj se pokušalo spasiti bjelovarske gardiste.

Slijede bitke za Daruvar i Doljane te deblokada Pakraca probojem kroz Kukuljevac.

U rujnu je jedinica imala ključnu ulogu u osvajanju vojarni JNA u Doljanima i Bjelovaru. Do kraja 1991. godine „Omege“ su nastavile svoj ratni put na liniji Pakrac – Lipik, gdje su intervenirali čak 11 puta.

Jedinica je bila i jednim od ključnih čimbenika uspjeha u operaciji „Otkos 10“ kojom je oslobođena Bilogora. Također je sudjelovala i u oslobodilačkim operacijama „Papuk 91“ i „Alfa“.

Tijekom Domovinskog rata živote za Hrvatsku su položili ovi pripadnici specijalne policije „Omege“: Željko Cindrić, Ivica Filković, Dražen Baniček, Dubravko Lukačević, Davor Hegedić i Saša Rakijaš. Teže i lakše je ranjeno 50 djelatnika aktivnog i pričuvnog sastava te slavne postrojbe.

U agresiji na Pakrac sudjelovali su četnici iz Prijedora i hvalili se razaranjem bolnica, dječjih vrtića, katoličkih crkava.

Bitka za Pakrac 

Posebna jedinica policije sastavljena je 1991. od psihofizički najsposobnijih hrvatskih mladića iz policijskih postaja Bjelovara, Križevaca, Koprivnice, Đurđevca, Virovitice, Čazme, Daruvara, Grubišnog Polja i Pakraca. Nakon provedene selekcije izvršeno je zaduživanje djelatnika materijalno tehničkim sredstvima i naoružanjem, te je otpočelo provođenje intenzivne obuke. Zbog specifične situacije u gradu Bjelovaru, gdje su smještene četiri neprijateljske vojarne, Jedinica je dislocirana na područje mjesta Mala Pisanica u nastavni centar „Kukavica”, a kasnije i na planinarskom domu „Kamenitovac“.

Nakon kratkotrajnih priprema, dana 02.03.1991. godine, temeljem zapovijedi ministra UP jedinica je upućena na područje Pakraca. U PP Pakrac policajci srpske nacionalnosti razoružali su mlade redarstvenike te su odbili izvršavati zapovijedi MUP-a RH. Rečenog dana u 04,00 sata Jedinica je upućena u Pakrac, a iz pravca Kutine pristigle su snage Specijalne policije i ATJ Lučko. Kolona vozila zaustavljena je u šumi Krndija kod Omanovca gdje su bile postavljene barikade preko ceste. Nakon uklanjanja barikada Jedinica je oko 06,00 sati stigla u grad Pakrac. Dio Jedinice ušao je u zgradu općine gdje su Srbi izvjesili srpsku zastavu, a drugi dio je ušao u zgradu policijske postaje gdje je zatečeno nekoliko policajaca, dok su ostali policajci uklonili sva policijska vozila, naoružanje i sredstva veze izvan policijske postaje.

Neposredno nakon privođenja više osoba iz zgrade općine, s brda Kalvarija te iz obližnjih stambenih zgrada započela je pucnjava iz automatskog naoružanja po zgradi policijske postaje i općine. Nakon prestanka pucnjave koordiniranom akcijom specijalnih jedinica i ATJ Lučko izvršeno je čišćenje užeg i šireg djela grada te je sigurnosno stanje stavljeno pod kontrolu hrvatskih redarstvenika.

Ubrzo su u grad stigli pripadnici tzv. JNA, oklopnim vozilima, koja su rasporedili u središte grada ispred zgrade općine i vladikinog dvora čineći tzv. „tampon zonu”.

Smirivanje stanja u Pakracu 

Tijekom dana u grad su stigli najviši državni, vojni i policijski dužnosnici RH iz ex Jugoslavije koji su vodili cjelodnevne pregovore oko smirivanja stanja.

Poslije odlaska pregovarača, oko 18,00 sati odbjegli policajci i njihovi istomišljenici započeli su pucnjavu iz streljačkog naoružanja koja je nakon intervencije prestala. Zbog specifične situacije Jedinica se zadržala na području Pakraca do 05.03.1991. godine kada je vraćena u N.C. „Kukavica”. Dana 06.03.1991. godine Jedinica je vraćena na područje Pakraca u odorama temeljne policije gdje je obnašala svakodnevne zadaće. Nakon relativnog smirivanja situacije u Pakracu Jedinica je vraćena u N.C. „Kukavica” gdje je intenzivno provodila obuku po posebnom programu pripremajući se za predstojeće zadatke.

„Omege“ su ratovale u cijeloj Hrvatskoj

A slijedeći teren je bio „najužareniji“ teren -onaj u Glini na Banovini gdje su četnici spremali veliku pobunu i genocid nad hrvatskim stanovništvom, što se i dogodilo od napada na Glinu u lipnju 1991. godine… Zatim ponovno kod općeg napada četnika i JNA na Pakrac u kolovozu 1991. u vrijeme općeg napada na Vukovar.

„Omege“ su ratovale u cijeloj Hrvatskoj kroz cijeli rat od 1991. do 1995. godine. Završetak četverogodišnjeg razbijanja četničkih postrojbi bila je „Oluja“. Ta slavna postrojba iz Bjelovara doprinijela je ključnom slomu četnika u Gračacu u Oluji. Zatim čišćenju terena od neprijatelja na području Vrlike, Svilaje, Petrove Gore, Korenice sve do oslobođenja dijelova Bosne i Hercegovine do Kulen Vakufa.

O impresivnom ratnom putu Omega pročitajte ovdje:

Zbog izuzetnog zalaganja tijekom Domovinskog rata, odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odlikovano je Spomenicom domovinskog rata – 235 pripadnika postrojbe – 6 posmrtno;

Red bana Josipa Jelačića – 2 djelatnika;

Red kneza Domagoja – 17 djelatnih i 4 pričuvna djelatnika;

Red Nikole Šubića Zrinskog – 19 djelatnik i 1 pričuvni (posmrtno) djelatnik;

Red hrvatskog križa – 10 djelatnika;

Red hrvatskog trolista – 76 djelatnih i 18 pričuvnih djelatnika;

Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – 6 djelatnika;

Medalja „Bljesak“ – 88 djelatnih i 74 pričuvnih djelatnika;

Medalja „Oluja“ – 128 djelatnih i 90 pričuvnih djelatnika.

*U spomen junacima Domovinskog rata koje hrvatski narod nikada zaboraviti neće