Jurčević: Pupovac je izjavom o pasmini kao stručnjak pokazao moralnu i karakternu skandaloznost te ekstremnu zlonamjernost

'CILJ PUPOVČEVA KLANA JE KOMPROMITACIJA HRVATSKE DRŽAVE'

Na predstavljanju Godišnjeg izvještaja pojava govora mržnje i nasilja prema Srbima za 2020. godinu u utorak bilo je svega. Naime, čelnik SDSS-a Milorad Pupovac kazao je da se ističu fizički napadi, prijetnje, uništavanje imovine i historijski revizionizam, dok u nekim slučajevima posebno brine spora i neodgovarajuća reakcija državnih tijela. Uz to, spomenuo je i Marka Perkovića Thompsona, ali i Katoličku crkvu te Antu Starčevića za kojeg je rekao da je Srbe nazvao "pasminom". Kako to komentira, što misli o nastupu Pupovca te je li vrijeme za politiku pomirenja u razgovoru za Direktno otkrio je povjesničar i dragovoljac Josip Jurčević.

U godišnjem izvještaju Srpskog narodnog vijeća (SNV) istaknuto je kako revizionistički i negacionistički stavovi usmjereni ponajviše prema Srbima, ali i prema antifašističkom nasljeđu, nisu rijetkost. Posljedica toga je ukorjenjivanje mržnje u dijelu stanovništva koja pak poprima oblike nasilja.

Pupovac je spomenuo i Thompsona te njegovu pjesmu "Čavoglave". Kada je riječ o izvikivanju poziva na početku pjesme, navode se razlozi da je to mobiliziralo ljude tijekom Domovinskog rata pa se ne može izjednačavati s povikom iz vremena totalitarnog režima, ali, smatra Pupovac, to objašnjenje daje legitimaciju i normalnost takvih pozdrava u prigodama javnog karaktera.

No Thompson mu nije ostao dužan na njegove prozivke te mu je poručio da je "etnobiznismen i monopolist". 

"Sudovi su presudili. Svojim bijesom zbog jasnog stava da se izraz Za Dom Spremni, ne može samo sagledavati u svjetlu NDH nego i pravedne borbe protiv srpskog agresora, kako je sud naveo, te nepoštivanjem takvog utvrđenja, samo se pokazuje da nečisti ne poštuju ni ovu zemlju", piše u objavi koju detaljnije možete pročitati OVDJE.

'Srbe u Hrvatskoj diskriminira i oštećuje etnobiznismen Pupovac'

Posljednjih mjeseci intenzivno se govori o govoru mržnje i diskriminaciji. No jesu li Srbi doista diskriminirani u toj mjeri kako tvrdi Pupovac otkrio nam je povjesničar i dragovoljac Josip Jurčević.

"Najveći dio etničkih Srba u Hrvatskoj su stvarno diskriminirani jer ih na niz načina, dugi niz godina diskriminira i oštećuje etnobiznismen Pupovac i njegov klan", rekao je Jurčević dodajući da se to najkonkretnije i najočiglednije prepoznaje na financijskoj razini jer Pupovac i njegov klan u svoju korist gospodare financijskim sredstvima koja hrvatska država redovito dodjeljuje manjinskoj srpskoj etničkoj zajednici u Hrvatskoj.

To veoma dobro, govori nam, zna većina etničkih Srba u Hrvatskoj, koji se za sada bezuspješno nastoje tome suprotstaviti. 

"U tome suprotstavljanju je najuporniji, ali i najupućeniji Nenad Vlahović, predsjednik Srpske pravedne stranke, koji u vezi toga uzalud godinama podnosi kaznene prijave, uzalud se godinama žali nizu državnih institucija te se uzalud godinama pokušava s tom temom probiti do masovnih medija", istaknuo je.

Druga važna razina, pojašnjava, diskriminacije najvećeg dijela etničkih Srba u Hrvatskoj događa se u političkom životu jer su Pupovac i njegov klan za sebe doslovno okupirali neuobičajeno široka politička prava koja pripadaju cijeloj manjinskoj srpskoj etničkoj zajednici u Hrvatskoj.

'Josipović i Milanović Pupovca i njegov klan optužili za etnobiznis'

"Na temelju ove dvije moćne diskriminacijske poluge, financijske i političke, događa se od strane Pupovca i njegovoga klana lančani niz svih drugih diskriminacijskih aspekata koje trpi većina etničkih Srba u Hrvatskoj", govori nam pa nastavlja:

"Tu temu su tek simbolički u masmedijima uspjeli izreći dvojica predsjednika RH, Ivo Josipović i Zoran Milanović, koji su Pupovca i njegov klan jasno optužili za skandalozni etnobiznis. Međutim, čak ni optužbe dvojice predsjednika hrvatske države nisu uspjele pokrenuti nijednu nadležnu državnu instituciju da procesuira ili barem zaustavi taj skandalozni i kriminalni etnobiznis, koji je očigledno sastavni dio cijele korupcijske hobotnice koja davi cijelu Hrvatsku. Prema tome, problem diskriminacijskog etnobiznisa Pupovca i njegovog klana neće biti moguće riješiti dok se u Hrvatskoj ne dogodi cjelovito obračunavanje s korupcijom i ostalim teškim devijacijama, kojih je podjednaka žrtva velika većina stanovnika Hrvatske".

"Kad se radi o Pupovcu i njegovom klanu, posebnu ulogu u dodatnoj zaštiti njihovog diskriminacijskog etnobiznisa ima zaglušujuća javna dreka koju upravo Pupovac i njegov klan proizvode i dižu glede navodnog govora mržnje protiv Srba u Hrvatskoj. Naime, ta sustavna dreka se događa prema prastarom triku:  'Drž'te lopova!'", navodi povjesničar.

Boris Milošević i politika pomirenja

"Boris Milošević je dio Pupovčeva klana, koji svoje pripadnike planski raspoređuje na važna mjesta u cijelom institucijskom sustavu u Hrvatskoj. I prije pojavljivanja Miloševića, jedan od glavnih ciljeva kontinuiranog specijalnoratovskog djelovanja Pupovčeva klana bio je u kompromitaciji hrvatske države i hrvatskoga Domovinskog rata, uz istovremeno prikrivanje istine o zločinačkoj srbijanskoj agresiji na susjedne države Hrvatsku, BiH i Kosovo", kaže nam Jurčević.

Sada je to krivotvorenje, dodaje, dogurano do izjednačavanja krivnje agresorske Srbije i napadnute Hrvatske te do nerazlikovanja zločinaca i žrtava.

"Na tome je poslu Pupovčev klan samo jedna od sastavnica velikosrbijanskog sustava u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i drugdje. To je potpuno razvidno već iz osnovne i paradoksalne činjenice, da je Pupovčevu stranku osnovao ratni zločinac Goran Hadžić, a najstrašnije je što je ta stranka sada na vlasti u Hrvatskoj. To je jednako kao kad bi u Izraleu postojala i bila na vlasti Nacistička stranka", smatra.

Kad se radi o tzv. pomirenju, Jurčević govori da su svjetska iskustva odavno pokazala kako se događa i od čega se sastoji taj proces. "Prvi preduvjet pomirenja je utvrđivanje istine, a do istine se može doći samo na temelju činjenica. Potom, agresor se mora pokajati, iskreno se ispričati i procesuirati počinjene zločine te nadoknaditi štetu. Pritom je prijevara što se govori o nestalim osobama, jer takvih nema, nego se radi o nasilno odvedenima koji su ubijeni na neutvrđenim stratištima, pa je rješavanje toga pitanja najbolnije i najvažnije", kazao je.

Tek na temelju navedenih preduvjeta, naglasio je naš sugovornik, može se događati zbiljsko pomirenje. "Tko god govori i postupa drugačije nema nikakve dobre namjere", dodaje.

'Najveća moralna i karakterna skandaloznost te ekstremna zlonamjernost...'

Milorad Pupovac upitao se u utorak i kako je moguće da se u školi pojavi materijal koji navodi da je Ante Starčević Srbe nazivao pasminom.

"Pasmina se koristi za životinje. To je klasičan primjer govora mržnje u povijesti. Odgoj je u toleranciji, a ne u predrasudama", rekao je čelnik SDSS-a.

Jurčevića sam potom upitali što misli o takvoj izjavi. "Na ovome se primjeru zapravo mogu najbolje prepoznati moralne i karakterne osobina Milorada Pupovca. Možda se za Pupovca može tvrditi ili smatrati da je neznalica i amater u mnogim strukovnim područjima. No kad se radi o lingvistici, Pupovac je vrhunski školovan i iskusan stručnjak pa kad javno tvrdi da se termin i pojam pasmina odnosi samo na životinje, onda je to najveća moralna i karakterna skandaloznost te ekstremna zlonamjernost, jer je dobro znano da termin i pojam pasmina ima veoma široka značenja pa se koristi u odnosu na ljude, životinje, biljke minerale itd. te uopće nema negativno značenje. Primjerice, jedan Homerov stih glasi: 'Vidim, dijete, u riječima da je vaša pasmina plemenita'", odgovorio nam je.

Pupovčev stav prema Starčeviću, ali i Katoličkoj crkvi općenito

Povjesničar Jurčević kaže da životopis Milorada Pupovca nije nikakva nepoznanica, a može se jednostavno pronaći na mrežnim stranicama, i to do najsitnijih detalja, koji se odnose na njegov profesionalni, politički i privatni život te svjetonazor, politička i drugačija opredjeljenja, sklonosti i slično.

"On je od rane mladosti u različitim svojim očitovanjima- te karijerno - sam sebe predstavljao kao svjetonazorskog, političkog, kognitivnog i emotivnog, dakle cjelovitog, ponosnog i duboko indoktriniranog jugoslavenskog komunističkog pravovjernika. Po toj 'liniji' se naročito isticao te je zahvaljujući tome puno toga ostvarivao u profesionalnom, političkom i osobnom životu. Između ostalog, po toj se 'liniji' zaposlio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, postao jedan od najmlađih predavača u 'Partijskoj školi Saveza komunista Jugoslavije – Josip Broz Tito'", kaže naš sugovornik. 

Svoju tvrdnju dodatno je pojasnio.

"Ta monolitna totalitarna 'linija', kojoj nedvojbeno pripada i Milorad Pupovac, sve što nije bilo jugoslavensko-komunističko smatrala je neprijateljskim i kontrarevolucionarnim te da to doslovno treba nemilosrdno zatirati i uništavati. Sukladno tome se postupalo, između ostalih, i prema religiji jer je smatrana opijumom za narod te Crkvi koja je smatrana najvećim političkim protivnikom, kao i prema stajalištima Ante Starčevića koji je smatran hrvatskim državotvorcem i nacionalistom", govori nam.

'Ubojica za pisaćim stolom'

Iz tog općeg konteksta, dodaje, treba razumijevati osnovne motive i odrednice djelovanja Milorada Pupovca, kako prije tako i nakon 1990. godine.

"Ta Pupovčeva stalnica se najjasnije prepoznaje iz opake laži, kad je 1992. agitpropovski na sva zvona optužio Republiku Hrvatsku i Crkvu u Hrvatskoj da su 'prekrstili 11.000 srpske djece', a na tom tragu se do sada nastavlja svakogodišnja Pupovčeva agitpropovština o navodnom 'govoru mržnje' u Hrvatskoj", rekao je dodajući da se dlaka donekle promijenila, ali ćud je očigledno ostala ista.

"Budući je Pupovac intelektualac i zna što radi, treba podsjetiti da je takve likove židovska znanstvenica Hannah Arendt opravdano nazvala 'ubojicama za pisaćim stolom'", zaključio je Josip Jurčević, povjesničar i dragovoljac u razgovoru za portal Direktno.