Kad manjine postanu povlaštena većina

Više od milijun eura za list manjine od 13.000 ljudi: Furio Radin i dalje nezadovoljan

U jeku kontroverzi koje su pratile odluku Savjeta za nacionalne manjine o smanjenju sredstava za tjednik Novosti, pažnju javnosti privukli su i iznosi dodijeljeni ostalim manjinskim glasilima. Među njima se ističe talijanski dnevnik La Voce del Popolo, koji je za 2025. godinu iz proračuna dobio gotovo milijun eura, i to unatoč činjenici da, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj živi tek nešto više od 13.000 pripadnika talijanske nacionalne manjine.

Savjet za nacionalne manjine ove je godine odlučio smanjiti sredstva za Novosti, glasilo Srpskog narodnog vijeća, za čak 35 posto – odnosno 200 tisuća eura. Predsjednik Savjeta Tibor Varga objasnio je da sredstva namijenjena kulturnoj autonomiji ne mogu biti korištena za političke sadržaje, što je, prema njegovim riječima, bio slučaj u tjedniku Novosti.

Na meti kritika našla se i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Pojašnjavajući razliku u tretmanu između Novosti i La Voce del Popolo, ministrica je naglasila kako talijanski list u potpunosti izlazi na talijanskom jeziku i namijenjen je isključivo pripadnicima talijanske manjine. Za razliku od toga, Novosti, istaknula je, redovito tematiziraju općedruštvene i političke teme koje nadilaze manjinski okvir, čime izlaze izvan namjene sredstava.

Sredstva za kulturnu autonomiju manjina u državnom proračunu za 2025. iznose 11 milijuna eura, što je povećanje od 13,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Unatoč ovom rastu, nezadovoljan je ostao Furio Radin, dugogodišnji saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine. Prema njegovim riječima, sredstva koja su dodijeljena izdavačkoj kući Edit iz Rijeke, koja objavljuje četiri lista uključujući i La Voce del Popolo, i dalje su nedostatna.

„Primanja novinara tog lista daleko su ispod nacionalnog prosjeka. Iako su sredstva blago povećana, to nije dovoljno za jedini dnevni list na stranom jeziku u Hrvatskoj“, izjavio je Radin za Dnevnik.hr.

Prema podacima iz Narodnih novina, La Voce del Popolo je 2024. godine dobio 925.300 eura, dok je za 2025. taj iznos porastao na 979.000 eura. Izdavačka kuća Edit ukupno je dobila 1,1 milijun eura.

Usporedbe radi, srpska nacionalna manjina, koja broji više od 123.000 pripadnika, za 2025. godinu dobila je 2.559.100 eura – što predstavlja povećanje od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Talijana je, prema popisu, 13.763 ili 0,36 posto ukupnog stanovništva, dok Srbi čine 3,20 posto.

Reakcije drugih manjina

Odluka Savjeta izazvala je i nezadovoljstvo među predstavnicima drugih manjina, koji upozoravaju na nepravedne kriterije raspodjele sredstava. Predstavnici mađarske i bošnjačke manjine ističu da njihove zajednice, unatoč većem broju članova nego talijanska, dobivaju osjetno manja sredstva za informiranje i kulturu. Neki su pozvali na uvođenje jasnijih i transparentnijih pravila koja bi povezivala visinu financiranja s brojnošću manjine i razinom aktivnosti.

Predstavnik albanske manjine u Hrvatskoj istaknuo je da, iako manjine imaju pravo na kulturnu autonomiju, “ne smije se dogoditi da se sredstva dijele po političkom ključu ili povijesnim zaslugama, već prema stvarnim potrebama i programima”.

Povijesni kontekst

Financiranje manjinskih medija u Hrvatskoj vuče korijene iz poslijeratnog razdoblja i procesa demokratizacije zemlje, kada su manjinska prava postala sastavni dio ustavnog poretka. Talijanska manjina, osobito u Istri, dugo je uživala poseban status zbog bilateralnih ugovora s Italijom, ali i zbog povijesnog značaja zajednice u tom dijelu Hrvatske. La Voce del Popolo, osnovan još 1944., ima dug kontinuitet izdavanja i smatra se simbolom talijanske prisutnosti u regiji.

S druge strane, Novosti su započele s radom 1999. godine kao glasilo srpske zajednice u Hrvatskoj i tijekom godina stekle reputaciju kao manjinski, ali i društveno-politički angažiran medij. Upravo ta širina sadržaja često je izazivala prijepore, jer se financira iz javnih sredstava namijenjenih isključivo za kulturnu autonomiju, a ne za političko komentiranje.

Otvorena pitanja

Rasprava o manjinskom financiranju ponovno je otvorila pitanje transparentnosti kriterija dodjele sredstava te omjera ulaganja u odnosu na brojnost pojedine manjine. Dok jedni traže veću kontrolu namjene sredstava, drugi ukazuju na važnost očuvanja manjinskih identiteta kroz medije i kulturu – neovisno o brojnosti zajednice.

Nema sumnje da će ova tema, osobito u godini parlamentarnih i europskih izbora, ostati prisutna u javnom prostoru i poticati nova pitanja o jednakosti, pravdi i političkoj volji za istinsku multikulturalnost.