Kajtazi: Romi su počeli mijenjati imena i prezimena da bi dobili kredit i slično
Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi u Novom je danu povodom Svjetskog dana Roma komentirao položaj Roma u Hrvatskoj i s kojim se problemima najčešće susreću.
“Posebno sam sretan jer na našu inicijativu ostale države u Europi i svijetu obilježavaju ove dane. Prošle godine je Svjetski dan romskog jezika obilježilo 27 država, a bilo je na našu inicijativu. UNESCO je priznao romski jezik kao kulturnu baštinu na našu inicijativu”, rekao je Veljko Kajtazi i dodao:
“Posebno sam sretan što unatrag 15 godina nismo više nevidljivi i na naša događanja dolaze i visoki dužnosnici. Kad sam ušao u Sabor, nije bilo tako. Obilježavanje našeg dana bilo je na livadi, u birtijama, ispod mosta. Kad imate podršku visoko pozicioniranih ljudi, lakše se rješavaju pitanja.”
Kajtazi ističe da je nužno nakon donošenja Nacionalnog plana, odrediti akcijske planove na lokalnim razinama. Oko toga vrši velik pritisak, kaže, dodajući da nije dovoljno odrediti u proračunu stavku za Rome, prenosi Priznajem.hr.
Na pitanje koji su najveći problemi Kajtazi odgovara:
“Obrazovanje, stanovanje, zapošljavanje – to je začarani krug. Više od 80 posto Roma prima socijalnu pomoć, zapostavljeni su, teško je. Ako postoji romsko naselje udaljeno pet km od centra, a u gradu postoje naselja, zašto je romsko zapostavljeno, a ostala su održavana i imaju infrastrukturu? Molim vas, donesite akcijske planove da bi se krenulo. Vlada je donijela operativni plan za nacionalne manjine, to se sad rješava.”
Prokomentirao je i slučaj Natalije, mlade Romkinje koja je odamalena pokazivala velik interes za obrazovanjem pa je uz pomoć zajednice uspjela završiti i srednju školu pa i Učiteljsku akademiju, no san da postane učiteljica nije ostvarila.
“Osobno je poznajem, više puta smo pričali. Htio sam je dovesti u Zagreb, ali onda je u jednom trenu rekla da je predaleko i da se neće snaći. Kad pozicionirana osoba u Međimurju govori da su Romi neradnici, kriminalci, pijanci, da ne žele raditi, i tako generalizira, to je grozno. Kad iznesemo dobre primjere, a imamo ih puno, ali teško dođu do posla kad visoko pozicionirani ljudi iz Međimurske županije govore ovako. Sjetite se rasističkog prosvjeda u Međimurju. Ne želim braniti Rome ako se ne drže zakona, ali generalizirati protiv toga sam i to neću nikad dozvoliti”, govori Kajtazi.
Zabrana ulaska u kafiće, govor mržnje…
Komentirajući raste li ili se smanjuje netrpeljivost, Kajtazi je otkrio da neki kafići i druga mjesta u Međimurju brane Romima ulazak:
“Mojim Romima je zabranjen ulazak u kafić jer osoblje kafića ne želi služiti pripadnike romske zajednice, i pučka pravobraniteljica se uvjerila u to. Kad imate u Mjesnim odborima ljude koji ne žele iznajmljivati Dom pripadnicima romske zajednice već se recimo posudi šator. Ovih dana ću se prvi put naći s načelnikom policije u Međimurskoj županiji, vjerujem da ćemo naći neko rješenje jer se bojim imajući u vidu da interventna policija ulazi u romsko naselje kad se zabavljaju jer je glasna glazba. Donedavno nisu imali kulturnog sadržaja – 2.500 stanovnika u naselju bez kulturnog sadržaja. Trebamo težiti tome da i većinsko stanovništvo može živjeti u romskim naseljima.”
Kajtazi govori da se broj ljudi na socijalnoj pomoći može smanjiti jedino suradnjom dok stereotipi takav pomak samo onemogućuju. Romi teško dolaze do posla.
“Takvih je primjera jako puno. Romi su počeli mijenjati imena i prezimena da bi dobili kredit i slično, imamo na tisuće slučajeva. Postoje kvote, ne treba biti deset studenata, neka budu dva. Za 10 godina bismo imali i visoko obrazovane, tako se počinje. S druge strane ne treba generalizirati nego dati priliku svakome. Mi Romima ne damo priliku.”
Dotaknuo se i sukoba Roma s policijom i govora mržnje koji još uvijek nije rijetkost. “Ne postoje nacionalnosti i pripadnost, nego čovjek i nečovjek”, rekao je Kajtazi, piše N1.
