Kako Anušić misli “demotivirati” ročnike od prigovora savjesti? Vojni analitičar: “Ima više načina da ih se motivira”
Bliži se 1. siječnja 2025. godine kada se na snagu vraća obvezni vojni rok, suspendiran još 2008. godine. Jedan od čvorova koji Ministarstvo obrane dotad mora rasplesti je priziv savjesti.
Bit će motivirani da bi bili demotivirani
Ministar obrane Ivan Anušić u četvrtak je u intervjuu za HRT kazao da “priziv savjesti ostaje”, ali i poručio da će Vlada demotivirati one koji se pozovu na priziv savjesti.
“Priziv savjesti neće biti primaran u njihovim odlukama jer će biti motivirani da se prijave i odrade vojni rok. S druge strane, bit će demotivirani od strane Ministarstva obrane i vlade i valjanih zakona na odlazak na služenje civilnog služenja vojnog roka”, rekao je Anušić, pomalo s prizvukom prijetnje.
Budući da se u demokratskim društvima ničija odluka o pozivu na savjest iz moralnih ili vjerskih uvjerenja ne smije dovoditi u pitanje niti procjenjivati, pitanje je kako vlast namjerava zakonski demotivirati one koji bi se pozvali na prigovor savjesti.
Je li 900 eura mjesečno jedini motiv?
Koncem veljače na tu temu nam je ustavna stručnjakinja s Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić, na pitanje može li država ikako doskočiti eventualnom masovnom prizivu savjesti nakon što obvezni vojni rok bude reaktiviran, izričito kazala: “Ne može!”
“Nikakav zakon ne može se donijeti da se zaobiđe Ustav. Cijela priroda ustava je u tome da su neke stvari zajamčene bez obzira na bilo kakvu političku opciju ili političku odluku određenog trenutka”, rekla je Barić.
U okvirima koji preostaju, prvo što pada na pamet jest motiviranje vojnih obveznika iznosom novčane nakanade.Ta je naknada za ročnike koji sada dragovoljno odlaze na obuku nedavno povećana sa 700 na 900 eura za svaki mjesec uspješno završene obuke dragovoljnog vojnog osposobljavanja. Dakle, za tri mjeseca obveznog služenja vojnog roka, 2.700 eura (uz besplatan smještaj i hranu) ne zvuči kao loš “sezonski posao” za mladiće netom po izlasku iz srednje škole i stupanju u punoljetnost.
“Priziv savjesti ne znači da se ne mora služiti vojni rok”
Vojni analitičar Marijan Ogorec ne smatra, pak, da je ta vrsta motivacije jedina i dovoljna u demotiviranju od priziva savjesti. No, najprije objašnjava načelni problem s prizivom savjesti u vojsci.
“Kod nas se u startu priziv savjesti pogrešno shvaćao. Priziv savjesti znači da iz vjerskih ili moralnih razloga ne želite uzeti oružje u ruke, ali ne znači da zbog toga ne morate služiti vojni rok. U vojsci postoji cijeli niz aktivnosti koje se mogu obaviti bez korištenja oružja”, rekao nam je Ogorec.
Prije reaktiviranja obveznog vojnog roka bilo bi, kaže, korektno stvari postaviti tako da za sve bude obvezan, a da se priziv savjesti odnosi samo na korištenje oružja.
“Te bi se ljude moglo uvježbavati za neke borbene radnje za koje ne treba oružje, a kojiam se spašavaju ljudski životi. Recimo, za poslove bolničara ili inženjeraca na razminiranju. Pretpostavljam da će se u tom smjeru razmišljati kada se bude donosila odluka”, ističe.
Upis vojnog roka u radni staž i druge beneficije
Osim toga, Ogorec kaže da bi služenje vojnog roka trebalo ne samo više platiti, nego i beneficirati na druge načine.
“Recimo, upisivanjem vremena provedenog na vojnom roku u radni staž te davanjem nekih povlastica koje ne bi imali oni koji se pozovu na priziv savjesti. To su neki modeli kojima bi se moglo motivirati ročnike, odnosno demotivirati ih od priziva savjesti. E sad, vidjet ćemo na što će se odlučiti MORH i Vlada”, kazao je Ogorec.
