Kako država sabotira vlastitu povijest: 1100. obljetnica bez potpore vlasti

ČEKALI 11 MJESECI - 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva: Ministarstvo kulture kasni s financiranjem obilježavanja?

Ove godine (2025.) u Republici Hrvatskoj obilježava se 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva. Godina 925. ključna je za hrvatsku povijest jer je tada okrunjen prvi hrvatski kralj Tomislav, a papa Ivan X. ga je spomenuo u pismu kojim je sazvan Prvi splitski crkveni sabor. Time je Hrvatska postala samostalno i međunarodno priznato kraljevstvo, što je imalo presudan utjecaj na oblikovanje nacionalnog identiteta i suverenosti.

Unatoč važnosti ove obljetnice, Ministarstvo kulture i medija tek je u veljači 2025. raspisalo Javni poziv za financiranje projekata, ostavljajući prijaviteljima svega 14 radnih dana za dostavu prijedloga. Poziv je stigao s 11 mjeseci zakašnjenja, što je izazvalo nezadovoljstvo u kulturnim krugovima i među organizatorima obilježavanja.

Hrvatski sabor donio odluku godinu ranije

Već 14. ožujka 2024., Hrvatski sabor donio je odluku kojom je 2025. proglašena "Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva". Očekivalo se da će državne institucije pravovremeno osigurati potrebna sredstva i logistiku za organizaciju raznih manifestacija. Međutim, Ministarstvo kulture i medija odgađalo je raspisivanje natječaja do veljače 2025., ostavljajući organizatore u neizvjesnosti.

Braća Hrvatskog Zmaja bez potpore Ministarstva

Jedna od institucija koja je najviše pogođena ovim kašnjenjem jest Družba "Braća Hrvatskog Zmaja", koja već desetljećima djeluje na očuvanju kulturne baštine i promicanju hrvatskog identiteta. Družba je prijavila čak 61 projekt vezan uz obljetnicu, no nijedan nije dobio financijsku potporu Ministarstva kulture.

U svom dopisu, Družba "Braća Hrvatskog Zmaja" izražava ogorčenje jer, iako Ministarstvo kulture u svojim službenim objavama navodi njihov doprinos, nije im dodijeljeno niti jedno financijsko sredstvo. Neki od odbijenih projekata uključuju: 

• Obnova obeliska / starog spomenika kralju Tomislavu u Požegi; traženi iznos: 15.900 eura;
• Proslava 1100. godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva u Osijeku; traženi iznos: 40.000 eura;
• Obnova spomenika kralju Tomislavu u parku Starog grada Ozlja; traženi iznos: 11.000 eura;
• Izrada replike Kerdićevog sokola iz 1925. godine; traženi iznos: 85.000 eura;
• Izrada spomenice zaslužnih Hrvata 1925. – 2025.; traženi iznos: 15.000 eura;
• Simpozij i knjiga o doprinosu Marije Kumičić proslavi 1000. obljetnice kralja Tomislava; traženi iznos: 2.000 eura;
• Hologramska kruna: Digitalni tron kralja Tomislava; traženi iznos: 1.200.000 eura.

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u nevjerici je primila informaciju da su odbijeni baš svi projekti koje je Družba prijavila, posebice ako se u obzir uzmu informacije koje su prethodno navedene, činjenicu da su neke projektne prijave pisale posebne lokalne razvojne agencije, da neki projekti sadrže skupu projektnu arhitektonsku dokumentaciju koja je bila sastavnim dijelom obrazloženja projekta, a da su neki projekti simboličnog (smiješnog) iznosa financiranja, ali iznimno trajnog i vrijednog doprinosa. Premda je moguće uložiti prigovor na ovakvu odluku ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ ražalošćena ovakvim maćehinskim odnosom, izvješćuje hrvatsku javnost, sve svoje članove, prijatelje i podupiratelje, da neće uložiti prigovor za niti jedan od sedam odbijenih programa/projekata.

Družba ističe kako će nastaviti s realizacijom projekata putem donacija iz Hrvatske i inozemstva, no postavljaju pitanje zašto država ignorira one koji su povijesno bili nositelji ovakvih inicijativa.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i razlozi odbijanja financiranja

Prema dostupnim informacijama, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek imala je ključnu ulogu u procesu odlučivanja o financiranju projekata vezanih uz obljetnicu. Unatoč deklarativnoj podršci obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, Ministarstvo kulture nije odobrilo financijska sredstva za projekte koji su predloženi od strane tradicionalnih kulturnih institucija.

Kao razloge odbijanja financiranja Ministarstvo je navelo "nedostatak sredstava", "neusklađenost s prioritetima kulturne politike" i "neadekvatnu dokumentaciju prijava". No, mnogi smatraju da se iza ovih birokratskih formulacija krije namjera marginalizacije projekata koji promiču nacionalni identitet i povijesnu baštinu.

Posebno je upitno što su financijsku potporu dobili neki manji projekti s upitnom relevantnošću za obilježavanje obljetnice, dok su ključni projekti poput obnove spomenika kralju Tomislavu ili digitalizacije povijesnih artefakata ostali bez sredstava.

Propust ili namjera?

Zakašnjenje Ministarstva kulture otvara pitanje je li riječ o birokratskoj nesposobnosti ili svjesnom ignoriranju važne nacionalne obljetnice. Dok Vlada u službenim priopćenjima naglašava važnost obilježavanja 1100. obljetnice, izostanak pravovremenih natječaja i financijske potpore govori drugačiju priču.

Mnogi kulturni djelatnici izražavaju bojazan da se važne povijesne teme previđaju ili se prema njima odnosi s nedovoljnom ozbiljnošću. Odbijanje svih projekata "Braće Hrvatskog Zmaja" dodatno pojačava sumnje da se nastoji marginalizirati tradicionalne institucije koje promoviraju hrvatski identitet.

1. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva trebala bi biti prilika za promicanje hrvatske povijesti i kulture. Umjesto toga, organizatori su suočeni s birokratskim preprekama i neizvjesnošću u financiranju. Kašnjenje od 11 mjeseci u raspisivanju natječaja ozbiljan je propust Ministarstva kulture i medija, što postavlja pitanje je li hrvatska kulturna politika uistinu usmjerena na očuvanje nacionalnog identiteta ili se njome upravlja isključivo prema političkim interesima.

No kada su u pitanju Sprski kulturni centri, tu nema kašnjenja niti odbijanja.