Kako izgleda konstituiranje Sabora?

“Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji nazočni zastupnik. (…). Sabor se konstituira izborom predsjednika Sabora na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Nakon što je Sabor konstituiran, izvodi se himna Republike Hrvatske.”

Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Sabora do prestanka zastupničkog mandata.

Zastupnici potom glasaju o dnevnom redu, temeljem čl. 5. Poslovnika, koji izgleda ovako:

1. Izbor predsjednika, potpredsjednika i članova Mandatno-imunitetnog povjerenstva
2. Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima
3. Davanje prisege zastupnika
4. Izbor potpredsjednika Hrvatskoga sabora
5. Prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju zamjenika tajnika Hrvatskoga sabora i tajnika plenarne sjednice
6. Izbor predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Hrvatskoga sabora
– Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav
– Odbora za zakonodavstvo
– Odbora za prostorno uredenje i graditeljstvo
– Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove

Mandatno-imunitetno povjerenstvo na konstituirajućoj sjednici podnosi izvješće Saboru o provedenim izborima za zastupnike u Sabor i imenima zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev te o osobama koje će kao zamjenici zastupnika umjesto njih početi obnašati zastupničku dužnost, o čemu govori čl. 6. Poslovnika HS.

Kako se bira predsjednik Sabora i koje su njegove dužnosti?

Predsjednik Sabora bira se iz redova saborskih zastupnika, a u pravilu iz parlamentarne većine. Predsjednik Sabora bira se na prvoj plenarnoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.

Za predsjednika Sabora predložen je ponovno Gordan Jandroković.

Ustavom Republike Hrvatske propisano je da predsjednik Hrvatskoga sabora:
• može sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka
• zamjenjuje Predsjednika Republike u slučajevima iz članka 97. stavka 1. Ustava
• preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda u slučajevima iz članka 97. stavka 2. Ustava, odnosno po sili Ustava u slučajevima iz članka 97. stavka 3. Ustava
• supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade koje donosi Predsjednik Republike na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi i supotpisuje rješenje o imenovanju članova Vlade koje donosi predsjednik Vlade
• obavještava Predsjednika Republike ako se u slučaju iz članka 116. stavka 7. Ustava u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade

Poslovnikom Hrvatskoga sabora u članku 33. propisano je da predsjednik Hrvatskoga sabora:
• predstavlja Hrvatski sabor
• saziva i predsjeda sjednicama Hrvatskoga sabora
• upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak
• predlaže dnevni red sjednice Hrvatskoga sabora
• brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata
• usklađuje rad radnih tijela
• potpisuje zakone i druge akte koje donosi Hrvatski sabor
• upućuje donesene zakone predsjedniku Republike radi proglašenja
• brine se o odnosima Hrvatskoga sabora i Vlade
• supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade
• prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Hrvatskoga sabora
• odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inozemne organizacije
• usklađuje rad stalnih izaslanstava Hrvatskoga sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama
• na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Hrvatskoga sabora u posjetu stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, tako da u pravilu odgovaraju stranačkom sastavu Hrvatskoga sabora te poštuju odgovarajuću zastupljenost oba spola
• određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kada je u inozemstvo pozvan kao predsjednik Hrvatskoga sabora, poštujući odgovarajuću zastupljenost oba spola
• određuje predstavnike Hrvatskoga sabora u svečanim i drugim prigodama, poštujući odgovarajuću zastupljenost oba spola
• na prijedlog tajnika Hrvatskoga sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Hrvatskoga sabora i Stručne službe Hrvatskoga sabora
• brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika
• prima prisege izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili Poslovnikom Hrvatskoga sabora
• obavlja i druge poslove određene Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i Poslovnikom Hrvatskoga sabora

Tri potpredsjednika se biraju na prijedlog parlamentarne većine, a dva na prijedlog parlamentarne manjine (prema Poslovniku HS, čl. 32.)

Prisega zastupnika

Pred predsjedateljem Sabora zastupnici ili zamjenici zastupnika daju prisegu.

Tekst prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske.« Predsjedatelj izgovara tekst prisege i nakon toga proziva poimence zastupnike, a zastupnik daje prisegu tako što ustaje i izgovara: »Prisežem«. (čl. 7. Poslovnika HS) 

Što su to radna tijela Sabora i što je njihov posao?

Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva osnovana Poslovnikom. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Uz radna tijela osnovana Poslovnikom, Hrvatski sabor može osnovati i druga radna tijela, a odlukom o osnivanju uređuje naziv, sastav, djelokrug i način rada. Radno tijelo ima predsjednika, potpredsjednika i članove iz reda zastupnika, ako Poslovnikom nije drugačije određeno. Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Sabora.

Radno tijelo, u pravilu, donosi izvješće, zaključak, mišljenje ili drugi akt o raspravljenim točkama dnevnog reda na svojoj sjednici. Radna tijela, u pravilu, objavljuju na internetskim stranicama Sabora izvješća s rasprava o prijedlozima zakona u proceduri, prijedloge odluka, mišljenja i slično, ako ovi akti nisu klasificirani tajnima.

“Sastav radnog tijela Sabora u pravilu odgovara stranačkom sastavu Sabora” (čl. 46. Poslovnika HS) – to znači da u njemu većinu uvijek ima parlamentarna većina, dok se jedan broj predsjednika radnih tijela bira iz redova opozicije.

Naime, oporbi u Saboru pripada 14 čelnih mjesta u saborskim radnim tijelima, a vladajućima 16.

Tko utvrđuje raspored sjedenja u Sabornici?

U skladu s Poslovnikom, Predsjedništvo Sabora određuje raspored sjedenja zastupnika u dvorani za sjednice na temelju članstva u pojedinom klubu zastupnika.

Mandatar treba prikupiti minimalno 76 potpisa zastupnika 

Neovisno o saborskoj sjednici, kreću rokovi koji se tiču sastavljanja Vlade. Mandatar Andrej Plenković dobio je mandat za sastavljanje Vlade te ima 30 dana u kojem mora složiti Vladu te u tom roku mora program Vlade i Vladu predstaviti Saboru i tražiti glasovanje o njoj.

Ako pak u roku od 30 dana ne uspije sastaviti Vladu, predsjednik mu može dati dodatni rok do najviše 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskog sabora, predsjednik će povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi.

Ako sastavljanje Vlade ne bi uspjelo ni s drugim mandatarom, prema Ustavu, predsjednik RH će onda imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

Odnos Sabora i Vlade

Mandatar, odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, dužan je program Vlade i Vladu predstaviti Saboru i tražiti glasovanje o povjerenju. O programu Vlade se vodi rasprava. Vlada stupa na dužnost kada joj povjerenje iskaže Sabor većinom glasova svih zastupnika. Vlada je obvezna, na zahtjev Sabora, izvijestiti Sabor o svom radu, o politici koju provodi, u cjelini ili u pojedinom području, o izvršavanju zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga.

Vlada je odgovorna Saboru za svoj rad i za odluke koje donosi. Na prijedlog najmanje jedne petine ukupnog broja zastupnika u Saboru se može pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njenom članu ili Vladi u cjelini.Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Saboru. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, oni podnose ostavku.