Kako je Podravina u 15 godina dospjela među najslabije razvijene regije u državi
Kao prvo, da ponovimo gradivo: bruto domaći proizvod (BDP) je pokazatelj koji otkriva vrijednost, u pravilu godišnju, finalnih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji, županiji, regiji ili gradu. Dakle, sve ono što smo proizveli do plasmana na tržište, spremno za prodaju i plasman, u jednoj godini.
Premda će naši političari reći da BDP počesto ne odražava stvarno stanje napretka i blagostanja u određenoj društvenoj zajednici, to je ipak najbolji indikator za opću sliku razvoja ekonomije i zajednice općenito. Dokazano je, naime, da upravo taj pokazatelj odlično korelira s drugim indikatorima snage gospodarstva i kvalitete života na određenom području.
Upravo taj troslovni indikator čiju objavu vladajuće strukture čekaju kao ozebli sunce osvanuo je danas raščlanjen po županijama. Istinabog, statističari su uspjeli zbrojiti BDP po županijama tek za 2019. godinu, ali višegodišnji trend daje jasnu sliku o tome što se događa po našim kvaziregijama nazvanim županije. Odnosno, tko grabi naprijed, tko tone u mulj, a tko opako stagnira.
KRONOLOGIJA PROPASTI
Podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku, primjerice, svjedoče o drastičnom višegodišnjem padu gospodarske aktivnosti na području Koprivničko-križevačke županije i krizi kojoj se ne nazire kraj. Sve do 2004. godine ta je županija bila četvrta najrazvijenija u Hrvatskoj, iza Zagreba, Istre i Rijeke. Odnosno, treća najrazvijenija županija u državi s obzirom da je Grad Zagreb zbog centraliziranostoi naše države svijet za sebe i nije ga pošteno uspoređivati s drugim dijelovima Hrvatske.
Godine 2004., toga se dobro sjećamo, našu je županiju po BDP-u po glavi preskočila Dubrovačko-neretvanska županija čije je turizam počeo doživljavati ozbiljan procvat. S rentijerstvom dubrovačkih zidina, lokacije i prapovijesnog naslijeđa, uostalom, teško se mogu mjeriti i drugi krajevi u priobalju, a kamoli kontinentalne županije.
Najveći BDP po glavi (2019. godina, kn)
| GRAD ZAGREB | 176.000 |
| ISTARSKA ŽUPANIJA | 118.000 |
| PRIMORSKO-GORANSKA | 113.000 |
| DUBROVAČKO-NERETVANSKA | 109.000 |
| PROSJEK RH | 101.400 |
| VARAŽDINSKA | 90.000 |
| ZADARSKA | 86.000 |
| MEĐIMURSKA | 85.000 |
| ŠIBENSKO-KNINSKA | 84.000 |
| ZAGREBAČKA | 79.900 |
| SPLITSKO-DALMATINSKA | 79.800 |
| LIČKO-SENJSKA | 79.500 |
| OSJEČKO-BARANJSKA | 75.900 |
Prihvatili smo tada tu činjenicu i s ponosom nabrajali: Istra, Rijeka, Dubrovnik i mi. Koprivničanci, Podravci i Prigorci. U društvu najboljih i najrazvijenijih.
Pretkrizne 2008. godine Koprivničko-križevačka županija je i dalje na petom mjestu s BDP-om po glavi od čak 70.000 kuna. Činilo se da nam je samo nebo granica. A onda se dogodila globalna recesija zbog sloma bezvrijednih burzovnih papira, mirovinskih fondova i nekretninskog tržišta u SAD-u, pa se sve s malim zakašnjenjem prelilo i na našu državicu.
NAJVEĆA PLINSKA POLJA
Da stvar bude gora, nas 2009. godine pogađa i velika afera Spice koja je bila uzdrmala temelje Podravke. Od te turbokrizne 2009. godine, na žalost, Podravina i Prigorje nikad se nisu oporavili. Već godinu poslije našu županiju po BDP-u prestižu Sisak, Varaždin, Lika i Zadar, pa pada na deveto mjesto.
Tijekom 2011. ispred nas dolazi i Međimurska županija. Idućih pet godina padamo za još tri mjesta, a padu se, kako pokazuju brojke, ne nazire kraj jer drugi rastu osjetno brže. Podravina je, tako, danas u skupini slabije razvijenih dijelova Hrvatske i po kretanju BDP-a u rangu smo sa Zagorjem, Karlovcem, Siskom, Bjelovarom i dijelovima Slavonije. Ispred nas je odavno i Osječko-baranjska županija.
Najmanji BDP po glavi (2019. godina, kn)
| Virovitičko-podravska | 58.000 |
| Brodsko-posavska | 60.800 |
| Požeško-slavonska | 60.900 |
| Vukovarsko-srijemska | 64.000 |
| Krapinsko-zagorska | 66.000 |
| Bjelovarsko-bilogorska | 68.000 |
| Karlovačka | 70.500 |
| Sisačko-moslavačka | 72.000 |
| Koprivničko-križevačka | 75.000 |
Prema podacima DZS-a objavljenima u ponedjeljak, naša je županija na 13. mjestu po BDP-u po stanovniku. Hrvatska je, to znamo, podijeljena na Grad Zagreb i 20 županija. Koprivničko-križevački kraj s ukupno 75.000 kuna po glavi oko 30 posto je slabiji od hrvatskog prosjeka koji iznosi nešto više od 101.000 kuna.
Kako je to moguće? Kako smo se odjednom našli u podrumu bedepeovske zajednice u Hrvata? Zaboga, imamo Podravku i Belupo, Carlsberg i Hartmann, KTC i Radnik, najveća plinska nalazišta u zemlji koja su desetljećima ovom kraju nosila masnu rentu. Tu su goleme zalihe najkvalitetnijeg šljunka, podzemlje puno izvrsne pitke vode koja je proglašena strateškim nacionalnim blagom, plodna polja, stoljetne guste šume, bogomdanu klimu za uzgoj hrane svake vrste i podvrste, marljive ljude spremne na odricanje.
ZASTRAŠUJUĆA BROJKA
Što se to dogodilo pa su danas od nas najednom gospodarski razvijeniji Varaždin, Zadar, Međimurje, Osijek, Šibenik? Okej, uvijek možemo reći da smo po prosječnim plaćama i kvaliteti radnog mjesta i dalje ispred Varaždina, Čakovca i Siska. Ali, mi smo u zadnjih 20 godina ostali bez nevjerojatnih 15.000 radnika.
To je kao da su se u tom razdoblju potpuno ugasili i prestali postojati Podravka, Belupo, KTC, Podravska banka, Radnik, Hartmann, Carlsberg, Komunalac, Bauwerk… I još ne bi bilo dovoljno za tu zastrašujuću brojku. Tijekom 1998. godine imali smo blizu 45.000 radnih mjesta, a tijekom 2018. godine tek oko 30.000.
Mogli bismo ovog časa na ovome mjestu oplesti po cijeloj plejadi političara koji su u tom razdoblju upravljali našom županijom, gradovima i općinama. Ali nećemo, nema nikavog smisla. Neka se potonuće nastavi u istoj režiji, biračima je ovako vjerojatno dobro i čemu onda mijenjati doživljaj sladostrasnog užitka u sigurnom nestanku.
