Kako posluje država? Imamo detaljne podatke, prijete tužbe teške čak 1,6 milijardi eura

Proračun redovito ispunjava obveze, ali s naplatom ide teže

Država je na kraju prošle godine imala 1,9 milijardi kuna (258 milijuna eura) duga koji je dospio, ali nije plaćen na vrijeme, prijetili su joj sudski sporovi vrijedni 12 milijardi kuna (1,6 milijardi eura), a njezina ministarstva i ostali korisnici proračuna tražili su od dužnika 11,3 milijarde kuna (1,5 milijardi eura). S obzirom na iznos neplaćenih dugova i iznos potraživanja koji država nije uspjela naplatiti na vrijeme, može se zaključiti da država puno urednije plaća svoje obveze nego što naplaćuje potraživanja, jer su ta potraživanja gotovo šest puta veća od dospjelih dugovanja.

Neplaćene, a dospjele obveze države kao i nenaplaćeni prihodi državnog proračuna i proračunskih korisnika posljednje se četiri godine kreću otprilike na istoj razini. Dug koji država nije platila na vrijeme tako je od 2019. godine nešto malo iznad ili ispod dvije milijarde kuna, dok je dug onih koji država nisu platili na vrijeme oko 12 milijardi kuna.

 

Otpis dugova

 

Svih tih godina na listi dužnika uvijek prednjače Ministarstvo zdravstva koje je na kraju prošle godine imalo 1,733 milijarde kuna (230 milijuna eura) dospjelih, a neplaćenih obveza dok su svi ostali skupili ukupno manje od 200 milijuna kuna dospjelog duga. Ministarstva i ostale institucije imale su, barem po onome što piše u izvješću o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna, uglavnom po nekoliko stotina tisuća ili nekoliko milijuna kuna neplaćenih obveza.

Tako je bilo i ranijih godina, kad su neplaćene obveze Ministarstva zdravstva činile oko 90 posto svih neplaćenih, a dospjelih obveza države na kraju godine.

Kad su u pitanju potraživanja države, ona se već godinama kreće oko 12 milijardi kuna, a nakon što Vlada kroz godinu donese odluke da će otpisati pojedina dugovanja, bilo da je riječ o braniteljskim kreditima, kreditima za zapošljavanje, doprinosima ili porezima za tvrtke koje su nestale nakon stečaja i država nema šanse platiti te zajmove ili javna davanja.

Pojedini su dugovi bili stari i nakon dva desetljeća prije nego što je država i formalno morala priznati da ih neće uspjeti naplatiti pa su odlukama Vlade otpisani. Ne, očito je da su na te dugove uvijek dolazili i novi, pa se iznos ukupnih potraživanja nije značajnije mijenjao u posljednje četiri godine.

Uz dugove koje ne uspijeva naplatiti, bilo da je riječ o porezima ili doprinosima ili kreditima koje je odobravala po različitim programima, država ima i 7,4 milijarde kuna (982 milijuna eura) potraživanja za isplaćena jamstva i zatezne kamate. Na glavnicu otpada šest i pol milijardi kuna, dok su preostale više od 900 milijuna kuna (119,4 milijuna eura) zatezne kamate. Potraživanja za plaćena jamstva, odnosno za otplaćene kredite za koje je država bila jamac, u prošloj su godini uvećana za više od milijardu kuna.

 

Sudski sporovi

 

U izvješću o izvršenju proračuna navodi se i da je lani značajnije plaćanje protestiranog jamstva bilo za »izmirenje obveze prema VTB Banci na ime izdanog jamstva za društvo Brodograđevna industrija Split, gotovo 243 milijuna kuna (32,25 milijuna eura) i to »zbog nemogućnosti ugovaranja prolongata kredita uslijed djelovanja više sile rata u Ukrajini i posljedičnim sankcijama prema VTB Banci«.

Što se tiče potencijalnih sudskih sporova koji su na kraju godine procijenjeni na 12 milijardi kuna, svaka institucija iz svog resora mora kao potencijalnu obvezu navesti vrijednost koja se od države potražuje u nekom sporu ili barem procijenjenu vrijednost, no to ne znači da će država doista to na kraju i platiti, odnosno da će izgubiti spor.

U taj iznos ulaze i međunarodne arbitraže koje protiv države pokreću investitori uglavnom na sudu u Washingtonu, ali i sporovi koje na domaćim sudovima zbog isplata materijalnih prava podižu zaposleni u državnoj upravi i javnom sektoru.

Da ukupna vrijednost sporova ne znači da će država na kraju morati i platiti taj iznos, najbolje govori činjenica da se on prepolovio u posljednje dvije godine, dobrim dijelom zato što se većina banaka nagodila s državom i povukla sporove pokrenuti u Washingtonu za naknadu štete zbog konverzije kredita u švicarcima, ali i zbog toga što je MOL-u, iako je dobio arbitražu protiv Hrvatske dosuđeno oko 240 milijuna dolara odštete iako je ta tvrtka tražila čak 1,1 milijardu dolara.

 

Cestari su se oporavili, željeznica u problemu

 

Posebno se navode i potraživanja i dugovanja izvanproračunskih fondova, poput Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je na kraju prošle godine imao 2,14 milijardi kuna (284 milijuna eura) nenaplaćenih potraživanja, dok su dospjeli, a neplaćeni dugovi iznosili 1,184 milijarde kuna (177 milijuna eura).

Izvanproračunski korisnici HAC-a i HC-a koji su nekada bili među glavnim generatorima nelikvidnosti u državi gotovo da i nemaju dospjelih, a neplaćenih obveza, njihova su potraživanja veća od dugovanja. Ne, HC ima 133,2 milijuna (17,5 milijuna eura) kuna potencijalnih obveza po osnovi sudskih postupaka, a tiču ​​se sporova za naknadu štete nastalih zbog propusta u održavanju državnih cesta, prometnih nezgoda uslijed gradnje ceste, zauzimanja zemljišta prilikom gradnje te ostalih sporova po pitanju vlasništva ili radnih prava.

Stanje u cestovnim tvrtkama se stabiliziralo, no zato je problematično ono u željezničkom prometu, pa je HŽ Infrastruktura skupila više od milijardu i pol nepodmirenih dospjelih obveza, od čega se 86,63 posto odnosi na obveze prema Ministarstvu financija zbog protestiranih jamstava koje iznose 1, 33 milijarde kuna (176 milijuna eura). Potencijalnih obveza po osnovi sudskih postupaka u tom se poduzeću procijenilo na gotovo 157 milijuna kuna (20,8 milijuna eura), koliko se najvećim dijelom odnosi na predmete za naknadu štete nastale zbog propusta, odnosno nezgoda na željezničkoj infrastrukturi te na radne sporove i one koje se tiču ​​vlasništva.