Kako se financiraju mirovine: rast doprinosa i ovisnost o PDV-u

Kako bi osigurao redovitu isplatu mirovina, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ne oslanja se samo na prikupljene doprinose, već koristi i dio sredstava iz PDV-a. U posljednje dvije godine čak 39 posto mirovinskih sredstava osigurano je iz poreznih prihoda, pri čemu nominalni iznos stalno raste. Iako rastu i doprinosi, oni ipak ne prate tempo povećanja rashoda za mirovine.

Analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper nedavno je procijenio da će usklađivanje mirovina u siječnju iznositi 3,03 posto, što znači povećanje za 1,228 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj. No, to istovremeno znači i veće izdvajanje iz proračuna, piše tportal.

Međugeneracijska solidarnost i doprinosi radnika

U mirovinskom sustavu temeljenom na međugeneracijskoj solidarnosti, odnosno prvom stupu, mirovine se isplaćuju iz doprinosa sadašnjih osiguranika. Trenutno 1,7 milijuna osiguranika mjesečno uplaćuje 15 posto svoje bruto plaće kako bi se osigurala primanja umirovljenika. Kada oni sami odu u mirovinu, njihova će primanja dolaziti od doprinosa budućih generacija radnika.

Doprinosi iz godine u godinu rastu, ne samo zbog povećanja broja osiguranika, već i zbog rasta plaća. Posebno je to bilo izraženo prošle godine, kada su plaće u javnom sektoru znatno porasle. Prema podacima HZMO-a, u 2023. godini uplaćeno je 4,99 milijardi eura doprinosa, što je 606,3 milijuna eura više nego godinu ranije – rast od 12,15 posto.

Rastu i izdaci za mirovine

Troškovi države za mirovine također rastu. Uz redovita usklađivanja, koja su prošle godine donijela kumulativni rast mirovina od 10,4 posto, umirovljenici su primili i tri tranše jednokratnih dodataka.

• U ožujku je više od 720.000 umirovljenika s mirovinama do 880 eura primilo dodatak.
• U listopadu je dodatak isplaćen za 600.000 umirovljenika s mirovinama do 840 eura.
• Uoči Božića, svi umirovljenici dobili su dodatnih 80 eura.

Za te dodatke izdvojeno je više od 236 milijuna eura. Ukupni trošak mirovinskih davanja porastao je za više od milijardu eura – sa 7,21 milijardi eura u 2022. na 8,3 milijarde eura u 2023., što je povećanje od 13,1 posto.

PDV – ključni izvor za isplatu mirovina

S obzirom na to da mirovinski doprinosi ne pokrivaju sve rashode, država sve više poseže za prihodima od PDV-a kako bi održala sustav financijski stabilnim. Mnoge zemlje pokušavaju smanjiti taj deficit produljenjem radnog vijeka ili omogućavanjem rada uz mirovinu.

Hrvatska zasad nije povisila dob za umirovljenje sa 65 godina, ali je omogućila fleksibilne modele rada:

• Rad na pola radnog vremena uz punu mirovinu.
• Rad na puno radno vrijeme uz primanje polovice mirovine (za određene skupine umirovljenika).

Unatoč smanjenju PDV-a na osnovne prehrambene proizvode, država je zahvaljujući inflaciji u posljednje tri godine prikupila značajna sredstva putem ovog poreza.

Tijekom 2023. godine za mirovine je iz PDV-a izdvojeno 3,31 milijardi eura, što je gotovo 481 milijun eura više nego godinu ranije. Taj trend pokazuje koliko je porez na dodanu vrijednost postao ključan za održavanje mirovinskog sustava u Hrvatskoj.