KAOS NA BLISKOM ISTOKU ‘Događa se upravo ono čega smo se bojali. Koliko je situacija ozbiljna, vidi se i po reakciji Kine‘
Sukob Irana i Pakistana za Jutarnji komentira Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku
"Pakistanska reakcija na iranski napad bila je očekivana, ali to se ne može reći i za odluku Teherana da se izravno uključi u podizanje tenzija na Bliskom istoku", komentirao je za Jutarnji list Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku i rektor sveučilišta Vern, otvaranje najnovijeg kriznog žarišta na karti sve nemirnijeg Bliskog istoka.
Događa se upravo ono od čega se strahovalo nakon napada Hamasa na Izrael i izraelske vojne intervencije u Pojasu Gaze, a to je širenje sukoba na zamrznute regionalne konflikte uz pojavljivanje aktera koji dodatno kompliciraju situaciju.
"Kamo god da pogledate imate oružane skobe, napade i potencijalne eruptivne točke koje mogu zapaliti širi požar na Bliskom istoku. Upravo se to željelo izbjeći", kaže Cvrtila.
Iran je, podsjetimo, prvo početkom tjedna izveo napade na Irak i Siriju, a onda je u utorak raketirao ciljeve u susjednom Pakistanu. U oba slučaja udare je obrazložio osvetom za terorističke napade na vlastitom teritoriju od prije nekoliko tjedna.
Obje strane navele su da su gađale skupine koje se zalažu za neovisnost povijesne regije Balučistan, koja se dijelom nalazi na teritoriju Irana, a dijelom u Pakistanu, i predstavlja zajednički problem obaju država.
Iranska odluka o gađanju "terorističkih ciljeva" unutar Pakistana neočekivana je jer odnosi dviju zemalja trenutačno nisu na najvišim razinama, poručuje Cvrtila.
"Situacija unutar Pakistana dosta je napeta, ta zemlja ima ozbiljnih problema s talibanskim vlastima u Afganistanu, da ne spominjemo njezine odnose s Indijom. Iranski potez otvara mogućnost razvoja novih kriznih točaka", kaže i naglašava da je riječ o vrlo ozbiljnim incidentima koji se ne mogu sanirati u kratkom vremenu, a mogu eskalirati.
Prosvjedi zbog iranskih zračnih udara u glavnom gradu Pakistana Islamabadu
Prosvjedi zbog iranskih zračnih udara u glavnom gradu Pakistana Islamabadu
Koliko je situacija ozbiljna vidi se i po reakciji Kine koja se ponudila da bude posrednik između dviju država, kaže.
Kina, objašnjava, ima naftne interese u Iranu, a s Pakistanom dijeli granicu.
Kada je riječ o potencijalnim novim žarištima koja bi se mogla aktivirati u regiji, spominje Tursku i sirijski Kurdistan te podsjeća na najnoviju vijest o jordanskoj intervenciji na jugoistoku Sirije.
Pitanje svih pitanja je, dodaje Cvrtila, i kako će Hezbolah reagirati prema Izraelu te koliko je moguće ograničiti problem "žilave" pobunjeničke skupine Huta, osposobljene za dugotrajno stvarnje problema u Crvenom moru.
Glasnogovornica pakistanskog ministarstva vanjskih poslova Mumtaz Zahra Baloch
Scena iz grada Arbila, glavnog grada iračkog Kurdistana, nakon iranskog napada
Iako ne spadaju u Bliski istok, dio geostrateške cjeline su Azerbajdžan i Armenija, koji su daleko od razrješavanja svojeg sukoba, napominje naš stručnjak.
"I kratkoročno i dugoročno ova godina će biti zanimljiva s obzirom na sve što se događa na Bliskom istoku. Trebat će jako puno napora da se "duh sukoba vrati u bocu". Na tom području svatko je svakome nešto dužan ili mu želi nešto oteti, kaže.
"U konstelaciji sadašnjih međunarodnih odnosa i fragmentiranog međunarodnog poretka bude se interesi država i aktiviraju namjere za realizacijom interesa koji postoje od ranije. Stvara se vrlo složena međunarodna okolina, u kojoj nema međunarodnog autoriteta ili nekog posebnog autoriteta ili skupine država koje bi djelovale na smirivanje situacije. To je zabrinjavajuće", zaključio je.
