Kazna bez pravde: Ministar plati sitniš, građani čekaju rješenja

Sramotna presuda: Kažnjen ministar, ali nagrađena šutnja sustava

Upravni sud u Zagrebu izrekao je novčanu kaznu bivšem ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić zbog višestrukog nepostupanja njegova ministarstva u predmetu ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak. Kazna iznosi 300 eura i mora je platiti osobno.

Presudu je 29. siječnja donio sudac Bojan Bugarin, nakon što je utvrđeno da Ministarstvo ni u tri navrata nije postupilo po sudskim nalozima niti odgovorilo na zahtjev građanke u zakonom propisanim rokovima. Sud je zaključio da za takvo ponašanje nije bilo nikakvog opravdanja.

Postupak je započeo još 11. travnja prošle godine, kada je podnositeljica predala zahtjev za inkluzivni dodatak u ispostavi Hrvatski zavod za socijalni rad. Kako u zakonskom roku nije zaprimila rješenje, 5. lipnja uložila je žalbu Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ni tada nije dobila odgovor, pa je 15. kolovoza bila prisiljena pokrenuti upravni spor.

Upravni sud u Zagrebu je 28. listopada naložio Ministarstvu da u roku od 15 dana donese odluku. Ministarstvo taj nalog nije izvršilo. Sud je 15. prosinca ponovno zatražio izvršenje presude, ali ni tada nije zaprimio nikakav odgovor, niti su dostavljeni spisi predmeta.

Zbog takvog postupanja Ministarstvo je ranije već kažnjeno s 1.250 eura, što je standardna sankcija za izgubljeni upravni spor. No kako se ni nakon toga ništa nije promijenilo, sud je posegnuo za osobnom kaznom prema tadašnjem ministru.

Zakon o upravnim sporovima dopušta sudu da čelnika javnopravnog tijela kazni novčanom kaznom do 30 posto prosječne godišnje bruto plaće u Hrvatskoj, što bi u ovom slučaju moglo iznositi i do 7.200 eura. Ipak, sud se odlučio za minimalnu kaznu od 300 eura.

U obrazloženju presude navodi se kako Ministarstvo „bez opravdanih razloga“ nije postupilo po pravomoćnoj i izvršnoj presudi, niti je u zakonskom roku sudu dostavilo odgovor na zahtjev za izvršenje. Sud dodatno naglašava da je riječ o „socijalno izuzetno osjetljivoj pravnoj stvari“ u kojoj su hitnost i pravodobnost postupanja ključni.

Sud je prilikom odmjeravanja kazne uzeo u obzir da se radi o prvom osobnom kažnjavanju u ovom predmetu, ali i činjenicu da je riječ o čak trostrukom nepostupanju tijela javne vlasti: u prvostupanjskom postupku, u žalbenom postupku i u fazi izvršenja sudske presude.

Ako Ministarstvo ni nakon ove presude ne postupi po sudskom nalogu, moguće su nove kazne. Podnositeljica zahtjeva ima i pravo tražiti naknadu štete zbog dugotrajnog i nezakonitog postupanja, no zasad nije poznato je li to pravo iskoristila.

Tko je ovdje kažnjen, a tko nagrađen?

Formalno, kažnjen je bivši ministar – simboličnom kaznom koja ne odražava težinu povrede zakona. Stvarno je kažnjena građanka koja je mjesecima čekala rješenje o pravu koje zakon proglašava hitnim.

A nagrađen je sustav – jer je unatoč višestrukom kršenju zakona, ignoriranju suda i socijalno osjetljivom predmetu, prošao bez stvarnih posljedica. Zato ova presuda, umjesto poruke o vladavini prava, ostavlja gorak dojam: šutnja administracije i dalje se isplati.