KNJIŽEVNI MOST MEDITERANA „POEZIJA BOKELJSKIH HRVATA“ PREDSTAVLJENA U DUBROVNIKU

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, u Saloči od zrcala Dubrovačkih knjižnica, predstavljena je antologija „Poezija bokeljskih Hrvata“ književnika i publiciste Božidara Proročića i hispanistice dr Željke Lovrenčić. Uz autora, o knjizi su govorili Gzim Hajdinaga, direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM), Veljko Đukanović, lektor, urednik i profesor književnosti, dok je moderator bio novinar i pisac Boris Njavro, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca. Okupljene je na početku pozdravila djelatnica Dubrovačkih knjižnica Nikolina Njirić, izrazivši zadovoljstvo što je Dubrovnik domaćin večeri posvećenoj hrvatskoj književnoj tradiciji Boke kotorske.

Atmosfera je bila ispunjena toplinom i međusobnim poštovanjem, što se posebno osjetilo u iskrenom i srdačnom dočeku koji je domaćin Boris Njavro priredio autoru i gostima. Njavro je naglasio kako je riječ o „važnom događaju i za Dubrovnik i za Boku“, ističući da je književnost „most između ljudi i civilizacija“. Nazvao je veče „jednim lijepim književnim susretom“ koji povezuje duhovne obale Mediterana i kulturni identitet hrvatskog juga.

Knjiga je objavljena u izdanju Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM), a uz Proročića, na njenom oblikovanju radila je i esejistkinja i hispanistkinja Željka Lovrenčić. Moderator Njavro posebno je istakao da je riječ o „velikom književno-kulturnom poduhvatu“ koji je spojio Crnu Goru i Hrvatsku u zajedničkom kulturnom prostoru.

Značaj i doprinos CEKUM-a

Direktor CEKUM-a Gzim Hajdinaga naglasio je da je ova institucija s ponosom podržala objavljivanje antologije:

„Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore kontinuirano radi na afirmaciji i prezentaciji kulturnog stvaralaštva manjinskih naroda. Ova antologija potvrđuje koliko je važno očuvati i predstaviti bogatstvo identiteta Hrvata u Crnoj Gori, naročito u Boki Kotorskoj. Ona svjedoči o stoljetnim vezama naših gradova Ulcinja i Dubrovnika koje povezuje pomorska tradicija, kultura i uzajamno poštovanje.“

Hajdinaga je dodao da Dubrovnik i Boka ne dijele samo more, već i duhovnu pripadnost istom kulturnom krugu, takođe da je zahvaljujući autorovom radu „Crna Gora dobila vrijedno svjedočanstvo o vlastitom kulturnom pluralizmu i trajanju“.

Zvonimir Deković o značaju antologije

Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, Zvonimir Deković, istakao je da je ova antologija „značajna publikacija za očuvanje identiteta Hrvata u Crnoj Gori, a posebno u Boki kotorskoj“.

„Antologija Božidara Proročića pokazuje da se hrvatska riječ u Boki uvijek bila snažna i jaka. Ona svjedoči o kontinuitetu, snazi i stvaralačkoj energiji jednog naroda koji je, čuvajući svoj jezik i kulturu, čuvao i samoga sebe. Ovo je djelo koje će trajno ostati upisano u temelje hrvatske književnosti Crne Gore.“

Vrijednost i doprinos antologije

Antologija „Poezija bokeljskih Hrvata“ obuhvata hrvatsko pjesništvo Boke kotorske od 16. do 21. stoljeća, s prvim poznatim primjerima na latinskom i italijanskom jeziku, poput Jurja Bizantija i Ludovika Paskalića. Djelo posebno dobija na značaju jer je obogaćeno sa pet novih autora koji do sada nijesu bili zastupljeni u ranijim pregledima i antologijama, čime je dodatno proširen kanon hrvatskog pjesništva u Crnoj Gori.

Proročić i Lovrenčić ovom su antologijom trajno ucrtali Boku Kotorsku na hrvatski kulturni zemljovid, obuhvatajući i pjesnike iz Bara, Ulcinja i drugih dijelova Crne Gore. Time su potvrdili da se krug hrvatske književnosti u Crnoj Gori širi i danas, uz snažnu volju da se sačuva kulturni i jezički identitet Hrvata.