Koliko nam je zaista pala kupovna moć? Dijelu radnika inflacija je već pojela – jednu plaću

Više od 162 tisuće radnika bori se s inflacijom s plaćom koja je manja od 4.200 kuna

U samo mjesec dana prosječna plaća hrvatskih radnika izgubila je 2,2 posto svoje vrijednosti, podaci su to o kretanjima plaća što ih je za rujan objavio Državni zavod za statistiku. Radnici zaposleni u pravnim osobama u Hrvatskoj tako su u rujnu ove godine, barem u prosjeku, imali 2,2 posto manje novca na raspolaganju.

Time se nastavlja trend koji je započeo još u ožujku i po kojem plaće nominalno rastu, ali inflacija »jede« njihovu realnu vrijednost i čini to sve brže i jače. Tako je prosječna rujanska neto plaća od 7.623 kune bila nominalno veća za čak 7,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, ali to je tek ublažilo pad kupovne moći hrvatskih građana, jer im je i uz taj rast plaća realno bila niža za pet posto. Radnici kojima su plaće rasle manje od 7,2 posto izgubili su i više. Oni kojima plaće uopće nisu rasle, odnosno koji su zadržali iste plaće kao i lani, izgubili su do rujna više od jedne cijele mjesečne plaće.

 

Poskupljenje hrane

 

Medijalna neto plaća za rujan 2022. iznosila je 6.500 kuna, što znači da je polovina zaposlenih građana Hrvatske imala nižu plaću od toga i oni su se još teže nosili s inflacijom u listopadu koja je dosegnula 13,2 posto. Podaci o plaćama što ih je dao DZS odnose se na plaće zaposlenih u pravnim osobama kojih je ukupno 1.397.248, što znači da više od 698 tisuća zaposlenih radi za plaću ispod šest i pol tisuća kuna. Nominalno neto medijalna plaća porasla je u godinu dana za 393 kune, odnosno za 6,3 posto, ali se zapravo dogodio pad njezine vrijednosti u otprilike istom postotku.

Uz to na tu plaću sasvim sigurno je inflacija udarila jače od svojih 13,2 posto, jer je udio dohotka koji građani, s plaćom nižom od medijalne, troše na hranu i režije znatno veći dio od onog koji na te proizvode i usluge troše oni koji primaju prosječnu ili iznadprosječnu plaću. Hrana je, prema nedavno objavljenim podacima DZS-a, poskupjela u godinu dana gotovo za 20 posto. Uz to najviše su u tom prosjeku rasli proizvodi koje građani moraju kupiti, poput kruha, ulja i masti koji su skuplji za 25 posto ili mlijeka i mliječnih prerađevina čije su cijene veće za 27,2 posto. Taj udar sasvim sigurno nije jednak za one koji mjesečno dobivaju osam tisuća kuna kao na one koji imaju plaću nižu od šest i pol tisuća kuna.

 

Životni troškovi

 

DZS je objavio podatak po kojem deset posto zaposlenih u pravnim osobama, što je 139 tisuća radnika, ima plaću do 4.211 kuna, u što naravno ulaze i oni koji primaju minimalac. Prema tim podacima čak 30 posto zaposlenih, što je 419 tisuća ljudi koji rade u pravnim osobama, za svoj rad mjesečno dobiva plaću do 5.210 kuna. Ljudi s takvim primanjima teško su pokrivali životne troškove i prije inflacije, a rast cijena na gotovo dnevnoj bazi sigurno im to dodatno otežava.

Kad bi se omjeri prosječnih plaća s pravnih osoba prenijeli na sve zaposlene u Hrvatskoj, što uključuje i obrte i javnu upravu i javne službe na nacionalnoj i lokalnoj razini, to bi značilo da čak 486 tisuća radnika dobiva plaću do 5.200 kuna, od ukupno 1.620.411 zaposlenih koliko ih je prema podacima DZS-a bilo u listopadu. Time se i broj onih koji zarađuju do 4.211 kuna u Hrvatskoj podiže na 162 tisuće. Broj zaposlenih u listopadu je, pokazuju podaci DZS-a, pao za 0,1 posto u odnosu na rujan, ali je broj zaposlenih žena porastao na 0,4 posto. U odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih u listopadu 2022. porastao je za 1,2 posto, a isto toliko porastao je i broj zaposlenih žena. Uz to broj nezaposlenih u listopadu 2022. u odnosu na rujan 2022. porastao je za 6,0 posto, a broj nezaposlenih žena za 5,5 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u listopadu 2022. iznosila je 6,5 posto, a za žene 7,8 posto.