Krpamo kraj s krajem: Mjesečno trošimo 810, a zarađujemo 750 eura

Čak 80 posto ljudi u Hrvatskoj ili njih 3,2 milijuna ima problema sa sastavljanjem kraja s krajem s obiteljskim prihodima.

Poznato je da prehrana u bogatijim zemljama čini manju stavku u potrošnji. Što je zemlja bogatija to hrana odnosi manje prihoda, i obratno, što je zemlja nerazvijenija i siromašnija, to hrana više znači za njezine stanovnike. Građanima koji žive boljim standardom u bogatijim zemljama, najveća su stavka stanovanje i režijski troškovi.

Hrvatska se sa 16 posto od svih troškova i 1580 eura potrošnje po stanovniku nalazi u skupini četiriju članica s najmanjom potrošnjom za stanovanje. Troškovi prijevoza hrvatskim kućanstvima činili su lani 9,4 posto svih troškova ili 3712 eura, piše Slobodna Dalmacija.

Za zdravlje su građani Hrvatske izdvojili lani 4,4 posto svoje potrošnje, gotovo 13 milijardi kuna ili 1,7 milijardi eura što je 430 eura po stanovniku.

Udjelima zdravstvenih troškova u ukupnoj potrošnji, hrvatskih 4,4 posto premašuje samo 10 zemalja članica koje troše više na zdravstvene usluge, kupnju lijekova, terapeutskih pomagala i opreme.

Eurostat je izračunao da je lanjska ukupna potrošnja hrvatskih kućanstava iznosila 9730 eura po stanovniku što je 810 eura mjesečno po stanovniku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna mjesečna plaća za prošlu godinu iznosila je 5569 kuna ili 750 eura, a prosječna mjesečna neto plaća 6457 kuna ili 870 eura.

Znači, polovina svih zaposlenih lani je primala manje od 750 eura mjesečne plaće, a prosječna potrošnja po stanovniku je 810 eura mjesečno. S obzirom na to ne čudi da 80 posto ljudi u Hrvatskoj ili njih 3,2 milijuna ima problema sa sastavljanjem kraja s krajem s obiteljskim prihodima.