KRVAVA OSVETA ZA BLJESAK: Obljetnica raketiranja Zagreba, vojska pobunjenih Srba ‘Orkanom’ gađala hrvatske gradove: ‘Zvončići su padali posvuda’

U ponedjeljak i utorak, 2. i 3. svibnja, obilježava se 27. godina od raketiranja niza gradova u središnjoj Hrvatskoj 1995. godine, gdje je samo u Zagrebu poginulo sedam, a ranjeno je više od 200 ljudi.

Raketiranje se dogodilo u znak odmazde za gubitak okupiranih dijelova zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj akciji “Bljesak”, a vojska pobunjenih Srba je raketnim sustavom “Orkan” s kazetnim punjenjem, zabranjenim međunarodnim konvencijama, raketirala civilne ciljeve, samo središte Zagreba, Siska, Karlovca i Jastrebarskog.

Rakete s tzv. “zvončićima” padale su prvog dana na Strossmayerov trg i ulice na istoku do Križanićeve, a drugog dana na zgrade Dječje bolnice u Klaićevoj ulici, Hrvatskog narodnog kazališta, Akademije dramskih umjetnosti i Doma umirovljenika “Centar”. Također, gađani su Zrakoplovna luka i naselje Pleso.

U napadima je poginulo sedmero ljudi, uključujući i jednog pirotehničara koji je sudjelovao u uklanjanju velikog broja neeksplodiranih “zvončića”, a ranjeno je 218 osoba. U listopadu 2013. godine prilikom sanacije krova na Dječjoj bolnici pronađen je zaostali “zvončić” koji je Protueksplozijska služba sigurno detonirala, ali tek nakon što je u operacijskog sali ispod toga krova uspješno završen operativni zahvat.

Martić osuđen i za raketiranje Zagreba

Jedan od vođa srpskih pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a još ranije, u veljači 1995., poručivao je kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima. Drugog dana napada na televiziji je izjavio da je naredio granatiranje Zagreba.

Haaški sud osudio je Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom ’90.-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Proglašen je odgovornim i za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995.

Martić je u ožujku 2020. osuđen u odsutnosti na zagrebačkom Županijskom sudu na sedam godina zatvora za raketiranje Karlovca u svibnju 1995. dok je ‘krajinski’ general Milan Čeleketić za napade na taj grad i Zagreb, također u odsutnosti, osuđen na 20 godina. U spomen na žrtve napada, Zagreb je 2007. godine prostor na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice imenovao Trgom svibanjskih žrtava 1995.

Lazarević: Čim sam čuo zvuk, znao sam otprilike o čemu se radi

Osjetljiv policijski posao nakon granatiranja vodio je bivši šef Odsjeka za obavljanje očevida u PU zagrebačkoj Branko Lazarević, a kako je to izgledalo otkrio je za Zagreb.info.

„O tome bi mogli jako dugo pričati jer sam se poprilično namučio. Naime, na tom sam slučaju radio 40 dana. Oba dana raketiranja bilo je jako lijepo proljetno vrijeme, a kada su krenule padati rakete bilo je baš grdo. Moje sjedište je tada bilo u Đorđićevoj 4 što je jako blizu mjesta napada. Prvog dana raketiranja nalazio sam se u kafiću preko puta svog Odsjeka i čim sam čuo zvuk, znao sam otprilike o čemu se radi i pohitao sam u ured. Okupio sam ljude i počeli smo raditi“, prisjeća se Lazarević.

Umirovljeni zagrebački kriminalist je sve objedinio u jedan spis. „Prvog dana na tome je radilo dvadesetak ljudi, a ja sam taj spis napisao i u konačnici potpisao. Dobio sam izvještaje s terena što sam objedinio“, ističe.

‘Zvončići su padali posvuda, trebalo je paziti da netko ne nastrada’

Lazarević kaže da je nakon raketiranja trebalo što prije napraviti očevid i normalizirati promet.

„Bilo je mrtvih i to se nije moglo napraviti u istog trenutka. Pored toga, brojni su ljudi ozlijeđeni u tom napadu. Tog dana traumatologija je bila prepuna i nije mogla primiti sve unesrećene. Morali smo raditi više stvari istovremeno. Dok su neki radili očevid na terenu, drugi su obavljali razgovore s ozlijeđenima u bolnici. Puno posla je trebalo obaviti što prije, a operativaca nije bilo dovoljno zbog čega sam tražio pojačanje. I svi ti ljudi koji su radili na očevidu su radili zapise, a na meni je bilo da to sve objedinim“, priča nam Lazarević.

„Prvi dan smo se namučili, trebalo je upisati sve automobile koji su se nalazili na mjestu napada, trgovine, ozlijeđene osobe itd. Zvončići su padali posvuda, trebalo je paziti da netko to ne šutne ili zapne za njega jer bi posljedice bile kobne“, ističe.

Na spisu je radio 40 dana

Drugi dan uslijedio je još jedan napad, a Lazarević i njegov tim opet su obavljali očevid i prikupljali vrijedne informacije. „Tu večer sam morao napisati 40 stranica teksta, odnosno napraviti jedan rezime svega što se dogodilo. Bio sam izmoren jer i ja sam konkretno sudjelovao u očevidu“, kaže zagrebački kriminalist.

No, taj je rezime bio itekako važan. Svi svi hrvatski, kao i svjetski mediji prenijeli su informaciju da se Milan Martić, tada visokopozicionirani dužnosnik takozvane Republike Srpske Krajine, pohvalio da je raketirao Zagreb kao odmazdu za hrvatsku akciju Bljesak. Uslijedilo je pokretanje postupak u Haagu, a u lipnju 2006. godine u postupku koji se vodio protiv Martića svjedočio je i Lazarević.

„Ukupno sam 40 dana sam pisao taj Haaški spis i složio sam preko dvije tisuće stranica. Sama krivična prijava je imala oko 130 stranica“, naglašava kriminalist i dodaje da je dnevno, zajedno s daktilografkinjom, na spisu radio po 15 sati.

Najteži trenuci u karijeri

Martića nije osobno poznavao. „Bili smo istovremeno policajci, ali o njegovoj političkoj karijeri, kao i o njemu osobno, ne znam ništa. Vidio sam ga u Haagu. Kada me netko pita koje mi je bio najteži policijski posao, sjetim se tog svjedočenja. Užasna je borba na tom sudu, odvjetnici vas napadaju sa svih strana i pokušavali su razbiti moju priču na sve moguće načine. Pitanja su me iscrpljivala do pucanja“, otkrio nam je Lazarević.

Kriminalist tvrdi da je obavljanje očevida nakon raketiranja Zagreba bio jednako zahtjevan posao. „Obavljanje očevida, izrada tog spisa nakon raketiranja i Haaški sud su tri najteža trenutka u mojoj karijeri“, zaključuje zagrebački kriminalist Branko Lazarević.

Tomašević polaže vijenac u spomen žrtvama

U povodu obilježavanja 27. obljetnice raketiranja Zagreba na Trgu svibanjskih žrtava 1995., kod Schlosserovih stuba, gradonačelnik Tomislav Tomašević položit će vijenac i zapaliti svijeću ispred Spomen ploče te odati počast civilima stradalim prilikom raketiranja Zagreba. Vijenac će položiti i predstavnici Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata grada Zagreba i Zagrebačke županije.