Licemjerje bez granica: Srpski pjevači koji su podržavali četnike sada prozivaju Hrvate

Uoči proslave vojne pobjede Hrvatske u akciji Oluja, srpska folk pjevačica Jelena Karleuša izazvala je buru u hrvatskoj javnosti svojim kritikama upućenim hrvatskim pjevačima. Karleuša je zamjerila izvođačima poput Maje Šuput, Mate Bulića i Severine Vučković zbog njihove potpore proslavi Dana pobjede, dok je sama svjesno ili nesvjesno zaboravila na svoje veze sa srpskom estradom koja je otvoreno podržavala četnički pokret i njegove zločine.

Karleuša nije jedina koja se našla u kontradiktornoj poziciji. Njena suradnja s Nadom Topčagić, srpskom pjevačicom koja je javno priznala da je pjevala četnicima nakon pada Vukovara, svjedoči o dvostrukim standardima koji vladaju u dijelu srpske estrade. Topčagić, poznata po svojoj izjavi kako je “strpana u autobus” i odvedena u Vukovar gdje je slavila zajedno s četnicima, predstavlja simbol tog licemjerja.

 Ovo nije jedini primjer sličnog ponašanja. Tijekom Domovinskog rata, nekoliko srpskih pjevača nije se libilo izraziti javnu podršku četnicima, pa čak i fizički odlaziti na teritorije pod njihovom kontrolom kako bi podigli moral vojsci koja je vršila agresiju na Hrvatsku.

Jedan od najpoznatijih primjera je i Miroslav Ilić, koji je svojim nastupima podizao moral četničkim jedinicama, a njegovi hitovi poput "Bože pravde" postali su svojevrsne himne tog pokreta. Uz njega, ulogu podrške četnicima preuzimali su i drugi istaknuti izvođači srpske folk scene, poput Bore Drljače, koji je otvoreno pjevao na skupovima podrške četničkom vođi Draži Mihailoviću.

Ovo jasno pokazuje dvostruka mjerila dijela srpske estrade, koja, s jedne strane, osuđuje hrvatske proslave vojne pobjede, dok s druge strane glorificira ili umanjuje svoju povezanost s pokretima koji su odgovorni za neke od najtežih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije.

Dok Karleuša i njeni istomišljenici osuđuju hrvatske izvođače zbog njihovih stavova o Domovinskom ratu, previđaju vlastitu prošlost i prošlost svojih kolega, što ostavlja gorak okus dvostrukih standarda i neodgovorne revizije povijesti. Pitanje koje ostaje otvoreno je: kako mogu prozivati druge, dok istovremeno ne vide vlastite grijehe i podršku zločinačkim ideologijama?

Popis srpskih pjevača koji su pjevali četničke pjesme ili javno podržavali četnički pokret tijekom i nakon Domovinskog rata uključuje nekoliko poznatih imena. Ovdje su neki od njih i pjesme koje su pjevali:

1. Miroslav Ilić

   • Pjevao je pjesmu "Morem plovi jedna mala barka", koja je posvećena četničkom vođi Draži Mihailoviću.
   • Također je poznat po pjesmi "Bože pravde", koja se često koristila u kontekstu podrške četničkom pokretu.

2. Bora Drljača

   • Pjevao je pjesmu "Ne može nam niko ništa", koja se često povezivala s četničkom ideologijom.
   • Druga pjesma koju je izvodio je "Kad na Drini zasvira harmonika", također povezana s četničkim pokretom.

3. Nada Topčagić

   • Nije specifično pjevala četničke pjesme, ali je javno priznala da je pjevala za četnike u Vukovaru nakon što je grad pao.

4. Dragana Mirković

   • Iako nije otvoreno pjevala četničke pjesme, tijekom rata su njene pjesme poput "Spasi me samoće" često emitirane u kontekstu podrške četnicima.

5. Ceca (Svetlana Ražnatović)

   • Iako nije pjevala specifične četničke pjesme, bila je blisko povezana sa Željkom Ražnatovićem Arkanom, vođom paravojnih jedinica koje su se borile pod četničkim simbolima.

6. Lepa Lukić

   • Pjevala je pjesmu "Đurđevdan je, a ja nisam s onom koju volim", koja se povezivala s četničkom ideologijom.

7. Jovana Tipšin

   • Pjevala je pjesmu "Đenerale moj", koja je posvećena Draži Mihailoviću.

8. Goran Bregović

   • Njegova pjesma "Kalašnjikov" često je korištena u kontekstu podrške srpskim vojnicima tijekom rata, iako nije direktno povezana s četničkom ideologijom.

Ovo je samo dio izvođača koji su povezani s četničkim pokretom kroz svoju glazbu ili javne nastupe. Njihov rad i uloge u ratnim vremenima i dalje su predmet rasprava i kontroverzi na Balkanu.

Lepa Brena, jedna od najpoznatijih jugoslavenskih i srpskih pjevačica, također je povezana s kontroverzama vezanim za četnički pokret. Iako nije izravno pjevala četničke pjesme, nekoliko događaja i snimaka iz njezine karijere dovelo je do optužbi i kritika:

1. Nastup u Brčkom (1993.): Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Lepa Brena je nastupala u Brčkom, gradu pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Na tom koncertu, postoji fotografija na kojoj Lepa Brena nosi uniformu vojske Republike Srpske i drži pušku, što je izazvalo velike kontroverze i brojne kritike, osobito u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

2. Pjesma "Ne može nam niko ništa": Iako pjesma sama po sebi nije četnička, često se interpretirala u kontekstu srpskog nacionalizma, posebno tokom rata. Njeno izvođenje te pjesme u određenim situacijama dovelo je do toga da je mnogi povezuju s nacionalističkim pokretima, uključujući četnički.

3. Kritike i kontroverze: Zbog tih povezanosti, Lepa Brena se suočila s kritikama, posebno u bivšim jugoslavenskim republikama. Mnogi su je optuživali za podržavanje srpskog nacionalizma i četničkog pokreta, iako se ona kasnije pokušala distancirati od tih optužbi.

Lepa Brena je kasnije u više navrata pokušavala objasniti ove događaje i izjavila je da su slike i događaji izvučeni iz konteksta, tvrdeći da nikada nije podržavala nijedan nacionalistički ili ratni pokret. Bez obzira na njene izjave, kontroverze vezane uz njeno ime ostaju dio povijesti njene karijere.