LITRE KRITIZIRAO VLADAJUĆE I UKAZAO NA PRIMJER: ‘Češka će uvesti euro kad im to bude povoljno, a Plenković želi dati Hrvatsku u miraz eurobirokratima’

Saborski zastupnik Hrvatskih suverenista i predstavnik Organizacijskog odbora referendumske inicijative “Zaštitimo hrvatsku kunu” Marko Milanović Litre ukazao je na češku ekonomsku i monetarnu politiku i usporedio ju sa hrvatskim primjerom.

Iznio je prednosti zadržavanja vlastite valute i monetarnog suvereniteta te upozorio na slučaj Grčke i opasnost od ponavljanja sličog scenarija u Hrvatskoj.

Vladajuće optužuje da zbog vlastitog interesa “daju hrvatsku suverenu monetarnu politiku u miraz europskim birokratima”, a HNB optužuje za nerad.

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

“ČEŠKA VLADA ŠTITI INTERESE GRAĐANA, A HRVATSKA INTERESE ANDREJA PLENKOVIĆA.

Republika Češka, država koja je nekada bila znatno siromašnija od nas, a danas nam može biti uzor po pitanju javnih financija i politika s novom vladom neće uvesti euro.

Kada se usporede interesi Republike Češke i Republike Hrvatske njih je najbolje rekao očekivani budući ministar financija Zbynek Stanjura:

„Naš dugoročni stav jest da mi trebamo uvesti Euro samo onda kada je to povoljno za Republiku Češku, što do sada nije bio slučaj“.

Vlada Republike Hrvatske na čelu s Andrejom Plenkovićem očigledno ima na umu osobnu dobrobit i PR naslove kojima udovoljava von der Loyen i Charles Michelu. Hrvatska suverena monetarna politika daje se u miraz europskim birokratima kako bi se mogli hvaliti da netko želi biti član eurozone, a pri tome se u potpunosti zanemaruju interesi hrvatske ekonomije i hrvatskih građana.

U razdoblju prije pandemije, od 2014. do 2019., Češka je prema podatcima Eurostata ostvarila realni ekonomski rast od 20,8%, a Hrvatska tek 15,9% iako nam je bilo rečeno da će se s ulaskom u EU doći do ubrzanja ekonomskoga rasta. Sada nam se govori da će euro donijeti ekonomski rast iako za uvođenje eura i stopa ekonomskoga rasta nisu međusobno povezane.

U istom razdoblju Češka je smanjila svoj udio duga u BDP-u sa 41,9% 2014. godine na 30% 2019. dok je Hrvatska svoj udio smanjila sa 83,69% na 71,1%. Prema tome, Češka je puno prije krize zadovoljavala kriterije državnoga duga za usvajanje eura, a Hrvatska niti prije krize nije uspjela napraviti konsolidaciju financija i otplatiti svoje dugove. Na kraju 2020. godine udio duga u Češkom BDP-u je bio 37,7%, a naš je bio 87,3%. Znači da država koja zadovoljava najteži od kriterija, onaj državnoga duga, uopće ne planira uvesti euro. Pitanje koje se postavlja jest zašto?

Jedan od važnih razloga zašto Češka ne želi ući u EU je činjenica da ECB u procesu kvantitativnoga proširenja ne kupuje obveznice Republike Grčke. Grčka koja je članica Eurozone je isključena i ne uživa beneficije ostalih članova euro društva, čime se jasno pokazuje da je Grčka članica drugoga reda. Kada Hrvatska preuzme euro postoji mogućnost da i mi, sukladno dekretu nekoga bezimenoga birokrata iz Bruxellesa ili Frankfurta, postanemo članica drugoga reda koja je odsječena od izvora sredstava. Iako se danas ECB stavlja na pijedestal garancije ekonomske stabilnosti, iz primjera Grčke vidimo kako to nije točno. Češka jasno prepoznaje da je COVID veliki šok za ekonomiju i ne želi eliminirati ekonomsku mogućnost kao što je upotreba suverene monetarne politike. Ne želi si stvoriti mogućnost da drugi odlučuju o njenoj sudbini za vrijeme krize.

Ovdje treba jasno naglasiti da ne govorimo o politici tečaja. Republika Češka također ima stabilno upravljajući tečaj s eurom od oko 1 € = 25 CZK, ovdje govorimo u centralnoj banci koja radi svoj posao i provodi monetarnu politiku sa svim svojim mogućnostima, a ne da se fokusira na tečaj i govori kako se ništa ne može.

Primjer Češke je primjer stabilne, bogate države koja iako ima politiku stabilnoga tečaja ima centralnu banku koja se ne želi slijepo odreći mogućnosti ekonomske politike koja je potrebna u krizama.

Iako ekonomski značajno jača od Hrvatske sa znatno boljim ekonomskim performansama Češka provodi češku ekonomsku politiku, a ne ekonomsku politiku slijepoga zadovoljavanja tuđih kriterija.

Za vrijeme COVID krize HNB je kupio 20 milijardi kuna obveznica RH i tako pomogao ekonomiji da lakše prebrodi krizu. Na žalost ovo je bila jednokratna akcija, ali pokazuje da se može. Sada zamislite da je netko u ECB-u jednostavno stavio obveznice Republike Hrvatske na crnu listu i da nemamo tu mogućnost kao Grčka. Češka je toga svjesna jer ima ozbiljne ekonomske znanstvenike koji rade u korist Republike Češke, a ne samo za osobne i euro interese.

O ovakvim slučajevima se ne govori u javnosti. U strateškom dokumentu o uvođenju eura slučaj Grčke nije naveden nego je ECB predstavljen kao monetarno savršenstvo, ali u praksi vidimo da to nije istina. Česi su toga svjesni. Naša referendumska inicijativa nudi istu mogućnost i Hrvaticama i Hrvatima kao i svim ostalim građanima Republike Hrvatske”, stoji u objavi.