LOŠE NAM SE PIŠE Nema više novih kredita. Banke počinju razmjenjivati podatke i uvode ‘crne liste’

POVRATAK HROK-a

Iako se očekivalo kako se nakon pandemije koronavirusa neće tako skoro vratiti omraženi HROK – Hrvatski registar obveza po kreditima, ipak nije tako jer je Hrvatska udruga banaka obznanila njegovo skorašnje stupanje na snagu ne precizirajući točan datum kada bi to trebalo biti. HROK je uspostavljen nakon što su se banke prilagodile Europskoj uredbi o zaštititi podataka. I dok mnogi kreditno opterećeni građani sa zebnjom očekuju kada će ponovno banke razmjenjivati sve podatke pa gotovo i neće postojati mogućnost novog kreditnog zaduženja, zbog dobro poznate, prezaduženosti Hrvata, iz HUB-a poručuju kako banke neće razmjenjivati podatke o osobama i kreditima koji su pod moratorijem zbog ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa.

Nije to baš neko olakšanje jer će i ti građani biti vidljivi u HROK-u sa svojim kreditnim zaduženjem samo njihov kredit neće biti označen “lošim kreditom” zbog neplaćanja, i to sve dok traje moratorij, a i kasnije, ako će klijenti redovno podmirivati rate.

Podsjetimo, HROK je bio obustavljen na otprilike godinu dana, kao i tzv. “crna lista” odnosno sustav razmjene informacija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu. Takav način bankovnog poslovanja onemogućavao je mnogim ljudima nova kreditna zaduženja jer se nisu mogli zadužiti više od formiranog dopuštenog iznosa koji ovisi i o poslovnom stavu pojedine banke.

Banke imaju uvid u ukupni bonitet građana

No, unatoč tome što u proteklih nekoliko mjeseci HROK nije funkcionirao, ipak je bila dopuštena djelomična razmjena podataka i to pomoću posebnog informatičkog sustava. Banke su se sada uskladile s GDPR-om o zaštiti osobnih podataka te se pozivaju na Zakon o kreditnim institucijama. Zbog toga im je omogućen povratak cjelokupnog načina boniteta klijenta.

U HUB-u ističu kako kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka u Osnovnom sustavu registra ((OSR) posredstvom HROK-a, a razmjenom podataka vidljive su sve informacije o kreditnim zaduženjima klijenata – od visine dopuštenog prekoračenja na tekućem računu, kreditnih kartica, zaduženja u bankama i štedionicama i svih vrsta kredita.

Kako je već istaknuto, zbog koronakrize i poremećaja gospodarstva, a time i naplate kredita, za fizičke i pravne osobe uvedeni su brojni moratoriji odnosno odgode plaćanja za građane i tvrtke na nekoliko mjeseci. Za vrijeme moratorija, HROK se vraća u doba djelomične zamrznutosti portfelja, kada 54 tisuća kredita ili osam posto ukupnog portfelja banaka čekaju bolja vremena.

Krediti u moratoriju neće se tretirati neplaćenim

U HUB-u naglašavaju kako je oko 40 tisuća građana zatražilo moratorij, odgodu plaćanja ili moratorij na svoje kredite te se stoga takvi krediti neće tretirati neplaćenim niti se računati da je probijen njihov rok plaćanja, a građani koji koriste neku od tih mjera neće doći na “crnu listu”.

No, građani se sada s pravom pitaju kako će doći do novog kredita? Iskreno – teško. Banke će sve detaljno provjeravati i više neće imati volju izdavati nove kredite za koje unaprijed znaju da bi mogli biti problematični odnosno teško naplativi. Ipak, postoji i optimističnija strana, a ona je vezana uz oporavak gospodarstva. Ako se ono bude oporavljalo bržim tempom u kojem će se uspostaviti novčani tokovi i otvarati nova radna mjesta, tada neće biti problema u otplaćivanju starih i eventualnom dobivanju novih kredita. Ako se to ne dogodi i gospodarska kriza se produbi tada dolazi crno doba za sve pa bi slijedom toga i krediti iz moratorija mogli postati “nenaplativi”.

Na kraju, sve ovisi o pojedinoj banci i njenoj poslovnoj politici u vezi odobravanja novih kredita.