LOV NA PETOKOLONAŠE ‘Usred noći susjed je ispaljivao vatromet, ništa mi nije bilo jasno. Idućeg dana počeo je pakao‘
U regiji Harkiv, zbog sumnji da su surađivali s Rusima, privedeno je oko 400 osoba te da bi se one mogle suočiti s kaznenim progonom
Ukrajinom se sve više šire glasine o izdajnicima koji surađuju s Rusima, jer su agresorske snage kada bi okupirale neko selo, čini se, unaprijed znale koji su stanovnici tamo imali oružje, a tko su oni za koje se govorilo da su bogati - donosi Washington Post.
Olena je provirila kroz prozor svoje spavaće sobe i vidjela kako njezin susjed, visoki muškarac pod nadimkom Girovka, izlazi iz automobila s ruskim oznakama i u noćno nebo ispaljuje rakete. Sljedećeg dana ruski tenkovi i oklopna vozila izašli su iz obližnje šume i spustili se u to malo selo stotinjak kilometara južno od ruske granice.
Nekoliko dana kasnije, nakon ruskog povlačenja iz sjeverne i središnje Ukrajine, četiri istražitelja ukrajinske Službe sigurnosti došli su kod 66-godišnje Olene. Ispričala im je što je vidjela i pokazala mjesto gdje je Girovka stajao i ispalio rakete. Drugi susjedi istražiteljima su rekli i da je Girovka viđen kako hoda do ukrajinskih položaja, nekoliko minuta prije nego što su ih ruske snage granatirale. Od tog trenutka nitko u selu više nije vidio tog susjeda.
- Možda su to učinili zbog novca? Nešto im je obećano. Pitam se kako je moguće prodati svoju savjest i dostojanstvo. Ne znam, ne shvaćam - rekla je Olena o onima za koje se sumnja da su surađivali s Rusima. Washington Post nije otkrio njezino prezime radi zabrinutosti zbog moguće odmazde prema njoj.
Privedeno oko 400 osoba
U male gradove i sela diljem Ukrajine, koji su tijekom veljače i ožujka pali pod rusku okupaciju, a potom su oslobođeni, uvukle su se sumnje i zavjere. Tjednima poslije građani potiho šuškaju o ljudima za koje vjeruju da su prodali svoje susjede, te se pitaju jesu li to učinili dragovoljno ili pod prisilom.
Ukrajinske oružane snage odbile su otkriti koliko je Ukrajinaca identificirano, uhićeno ili optuženo za suradnju s Rusijom. Associated Press naveo je da je u regiji Harkiv, zbog sumnji da su surađivali s Rusima, privedeno oko 400 osoba te da bi se one mogle suočiti s kaznenim progonom. Prema novom zakonu, naime, svaka akcija pomaganja ruskim snagama koja rezultira smrću Ukrajinaca, kažnjava se doživotnim zatvorom.
Vojnici u stanu/Ilustracija
Dmitro Ivanov, zamjenik načelnika černjigovske regionalne civilno-vojne uprave, kazao je da sigurnosne službe istražuju slučajeve navodnih suradnika koji su označavali ukrajinske položaje fosforom, koji se može identificirati s neba i koji je pomogao Rusima da gađaju ukrajinske položaje. Rekao je da su neki, pak, doveli Ruse do skladišta hrane i opskrbe, dok su, u pojedinim slučajevima, neki prihvaćali hranu ili gotovinu od Rusa u zamjenu za informacije.
- Pretpostavljamo da su ti ljudi još uvijek ovdje. Trenutačno na tome rade specijalne sigurnosne službe. Među mještanima nema toliko slučajeva, jer su zajednice ovdje jake i ujedinjene više nego ikad prije - rekao je Ivanov.
U selima sjeveroistočno od ukrajinskog Mikolajiva, grada s oko 500.000 stanovnika, u blizini obale Crnog mora, ruski okupatori protjerani su nakon manje od dva tjedna, ali ogorčenost i glasine o mogućim lokalnim suradnicima su ostale.
Rusisti
U Piskiju, koji ima oko 800 stanovnika, muškarac je novinarima Washington Posta kazao da je grad pun "rusista" - izraz koji su Ukrajinci skovali kao skraćenicu za "ruske fašiste". Izjavio je da većina mještana podržava Viktora Janukoviča, proruskog ukrajinskog predsjednika koji je svrgnut tijekom revolucije u zemlji 2014. godine.
U ožujku su ruski vojnici školu u Piskiju pretvorili u svoju bazu. Ljudi u gradu i dalje optužuju ravnateljicu škole da je otključala vrata Rusima i prenijela im informacije. Washington Post piše kako nisu mogli neovisno provjeriti te navode.
- Kad su Rusi došli, ona im je govorila: 'Čekali smo vas osam godina da uvedete red!' - ispričala je 70-godišnja stanovnica Marina Polišuk, povisivši glas kako bi oponašala ženu. Polišuk je potom navela kako je, kad su Rusi otišli, žena izjavila da je "jednostavno krivo razumjela".
Ruski vojnik ispred uništene zgrade u Mariupolju
U mnogim slučajevima priče o navodnim suradnicima nisu konkretne jer glasine i optužbe dolaze od emotivnih mještana, koji su često traumatizirani i čije sumnje nekad prelaze u paranoju.
Seljani u Berezanki, u blizini Černihiva, ispričali su novinarima o zaposleniku Državne agencije za šumske resurse, u čiju su kuću upale ruske snage i uzele više komada oružja. Prema glasinama koje kruže, to su napravili na temelju dojave lokalnog suradnika. Drugi mještani, pak, kažu kako je, zapravo, zaposlenik Oleh Nečipurenko voljno ponudio svoje oružje Rusima, te da su ga uhitili agenti ukrajinske sigurnosne službe. Pedesetogodišnji Nečipurenko, međutim, rekao je da ništa od toga nije istina. Novinaru koji ga je posjetio u kući u kojoj živi sa suprugom, sinom i dva psa, rekao je da su Rusi došli i uzeli njegovu jedinu pušku - malokalibarsku lovačku pušku - prije nego što su mirno otišli. Rekao je da ga je ukrajinska policija kasnije ispitala, ali ga nije privela. Naveo je kako mu se jedna stvar učinila čudnom, a ta je da su Rusi u njegovoj ulici posjetili samo dvije kuće, i to one s registriranim vatrenim oružjem. Ukrajinci su, naime, dužni registrirati sve vatreno oružje kod lokalnih vlasti.
- Nisam siguran tko je to učinio, ali izgleda da im je netko dojavio - rekao je Nečipurenko.
U obližnjem Jahidneu, bračni par u 50-tim godinama rekao je da su ruski vojnici, kad su upali u selo, došli ravno u njihovu kuću i tražili mjesto gdje drže novac, nakit i druge dragocjenosti. Minenkovi se u selu od oko 300 ljudi smatraju bogatima, i misle da su Rusi imali povlaštene informacije o njihovom statusu.
Nakon racije u njihovoj kući, ruski vojnici koristili su pod kao WC prije nego što su otišli - ispričao je Vitalij Minenko, 58.
- Rat je pokazao tko je tko - rekao je Minenko o svojim susjedima.
- Onaj za koga smo mislili da je dobar, pokazao se lošim. Tko je bio ljut, postao je fin - kazao je.
Izvor:hina/Foto:Afp
