Luka Mišetić: Laži tog čovjeka dovele su do optužnice protiv Gotovine... Mesić? On je Tuđmana optužio za etničko čišćenje
‘Pritisak je bio ogroman. EU je ulazak Hrvatske uvjetovala uhićenjem, britanskim službama dopušten je nadzor, a Dunja Gotovina otpuštena s posla...‘
Petog kolovoza ove godine obilježit ćemo trideset godina od vojno-redarstvene operacije Oluja, o kojoj, kao i o obrani generala Ante Gotovine i Mladena Markača, mladi danas zapravo znaju vrlo malo - započeo je svoje izlaganje odvjetnik Luka Mišetić, čije je predavanje na temu „Od žalbenog postupka do oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču u predmetu IT-06-90-PT” u ponedjeljak okupilo stotinjak ljudi u zagrebačkoj dvorani franjevačkog samostana Hercegovačke provincije.
Predavanje je organizirala Zavičajna zajednica Širokog Brijega, a odvjetnik Mišetić prisjetio se cijelog sudskog procesa - od dana kada je, tada kao 28-godišnji odvjetnik, u hotelu Sheraton upoznao generala Gotovinu, pa sve do oslobađajuće presude, za koju smatra da je „skinula sjenu” sa same operacije Oluja, kao i sa stvaranja hrvatske države.
- Zastupao sam tada Antu Furundžiju, pa sam često boravio u Zagrebu. Gotovinu sam prvi put upoznao u hotelu Sheraton - bila mi je čast. Tri godine kasnije pozvao me da mu pomognem u njegovu slučaju, prisjetio se Mišetić, koji je podijelio i detalj iz vlastite biografije: još je kao 11-godišnji dječak znao da želi postati odvjetnik, a i danas se, kako kaže, „voli svađati i dokazivati”.
- Dana 16. studenoga 2012. godine nestala je sjena s akcije Oluja i nastanka Hrvatske - oslobađajućom presudom Gotovini i Markaču, rekao je Mišetić i prisjetio se da je negativna percepcija počela još izjavama Carl Bildta, tada posebnog izaslanika Europske unije i Ujedinjenih naroda.
- Bildtove laži bile su prve koje su dovele do optužnice protiv generala Gotovine - izjavio je Mišetić, dodavši da su se u sljedećih šest dana takve teze nastavile širiti te da su ih prihvatile i određene elite unutar Hrvatske, koje su počele promovirati negativan narativ o operaciji Oluja.
- Nevladine organizacije poput Hrvatskog helsinškog odbora i Documente izašle su s podacima da je tijekom te akcije stradalo 600 srpskih civila te da je uništeno 20 tisuća kuća - što smo kasnije u postupku dokazali kao netočno, istaknuo je Mišetić.Prisjetio se i kako je Stipe Mesić u studenom 2000. optužio prvog hrvatskog predsjednika Franjo Tuđmana za etničko čišćenje, dok je New York Times još 1999. godine najavio da će u Haagu biti podignuta optužnica protiv hrvatskih generala zbog akcije Oluja.
- Tuđman je upozoravao na kriminalizaciju Domovinskog rata od strane Haaga, a slična su upozorenja stizala i od drugih, primjerice u pismu koje je 2000. godine potpisalo 12 hrvatskih generala, nakon čega ih je Mesić umirovio, podsjetio je Mišetić.
Dodao je da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju imao dvije temeljne funkcije: utvrditi osobnu kaznenu odgovornost optuženika i utvrditi povijesne činjenice o događajima tijekom rata.
- Da su ostale na snazi, te kaznene presude bi zauvijek stigmatizirale operaciju Oluja kao zločinački pothvat čiji je cilj bio etničko čišćenje, rekao je Mišetić, istaknuvši kako je glavna tužiteljica Carla del Ponte bila vođena više političkim nego pravnim motivima.
- U takvim okolnostima, Gotovina - svjestan politizacije vlastitog slučaja - nestaje. Osjećao je da se žrtvuje i on i Domovinski rat, dodao je Mišetić.
U nastavku je detaljno opisao sadržaj optužnice te objasnio kako je obrani najvažnije bilo odgovoriti na sljedeća pitanja: jesu li krajiški Srbi doista protjerani, je li to učinila hrvatska vlast namjerno, je li spaljeno više od 20 tisuća kuća i je li doista ubijeno 600 srpskih civila.
- Kada je general Gotovina uhićen na Tenerifima 2005. godine, obrana se suočila sa značajnim izazovima. Četiri i pol godine pritisak je bio ogroman. Europska unija je priključenje Hrvatske uvjetovala njegovim uhićenjem, britanskim službama dopušten je nadzor, a Dunja Gotovina otpuštena s posla... – prisjetio se odvjetnik Mišetić, dodajući kako je Gotovina tada bio tretiran kao najopasniji kriminalac.
Naglasio je da su se u obrani vodili mišlju da, kad su u pitanju činjenice, „ne smiju pogriješiti”.
- Tužiteljstvo može pogriješiti, ali ako obrana pogriješi, sud će pomisliti da pokušavamo manipulirati. Napravili smo digitalnu arhivu sa svim dokumentima vezanim uz Oluju, što tada nije bilo uobičajeno. Sud je podatke tražio od nas, a ne od tužiteljstva - rekao je Mišetić.
- Tužiteljstvo uvijek pokušava zavaditi da bi vladalo, ali mi smo se držali zajedno - i na kraju pobijedili, zaključio je Mišetić.
