Macron vojsci naredio potez ‘bez presedana‘. Sve objasnio stojeći na palubi nosača aviona
„Napadnuta je i Europa. Ova mobilizacija francuske mornarice doista je bez presedana“, poručio je francuski predsjednik
Francuski predsjednik Emmanuel Macron naredio je “dosad neviđeno” raspoređivanje ratne mornarice na Bliskom istoku kako bi se ponovno otvorio Hormuški tjesnac, piše britanski The Telegraph.
Francuska će u regiju poslati osam fregata, dva amfibijska nosača helikoptera te svoj najveći i najvažniji ratni brod – nosač zrakoplova Charles de Gaulle.
„Naš je cilj zajamčiti slobodu plovidbe i sigurnost pomorskih ruta“, rekao je Macron tijekom posjeta vojnoj zrakoplovnoj bazi na Cipru.
Iranski napadi u Hormuškom tjesnacu gotovo su potpuno zaustavili prolazak tankera kroz taj ključni pomorski koridor kojim prolazi oko petine svjetske nafte, što je izazvalo snažan rast cijena energenata širom svijeta.
Očekuje se da će se francuski brodovi pridružiti američkim snagama koje pokušavaju ponovno otvoriti uski prolaz kroz koji teče velik dio svjetske opskrbe naftom.
Ozbiljni problemi Britanaca
U međuvremenu, kako iznosi The Telegraph, Velika Britanija suočava se s ozbiljnim problemima: London se muči poslati i jedan jedini ratni brod na Cipar, gdje je britanska vojna baza ranije ovog mjeseca pogođena dronom iranske proizvodnje.
Istodobno je Downing Street sugerirao da britanski premijer Keir Starmer možda ipak neće poslati jedini raspoloživi nosač zrakoplova na Bliski istok, iako je brod već bio u visokom stupnju pripravnosti.
Prošlog utorka Donald Trump izjavio je da bi američka mornarica mogla početi pratiti naftne tankere kroz Hormuški tjesnac kako bi se ponovno pokrenuo promet nafte. No stotine brodova i dalje su blokirane u regiji, što otvara pitanje ima li američka mornarica dovoljno snage da jamči sigurnu plovidbu.
Macron je u ponedjeljak objasnio francuski plan:
„Radimo na uspostavi isključivo obrambene misije pomorske pratnje. Ona mora biti pripremljena zajedno s europskim i izvan-europskim državama, a cilj joj je da, čim prođe najintenzivnija faza sukoba, započne pratnja kontejnerskih brodova i tankera kako bi se postupno ponovno otvorio Hormuški tjesnac.
Naš je cilj zadržati strogo obrambeni stav, stati uz sve zemlje koje su bile meta iranskih odmazdi, očuvati vjerodostojnost i pridonijeti smirivanju napetosti u regiji. Konačni cilj ostaje isti – sloboda plovidbe i sigurnost pomorskih putova.“
Macron je to izjavio nakon dolaska u vojnu zrakoplovnu bazu Pafos na Cipru, gdje je obećao potporu toj otočnoj državi. U simboličnoj demonstraciji europske obrambene odlučnosti pridružili su mu se grčki premijer Kyriakos Mitsotakis i ciparski predsjednik Nikos Christodoulides.
No na otoku koji je nekoć bio britanska kolonija i na kojem se i danas nalaze dvije ključne britanske vojne baze, jedan je izostanak bio posebno upadljiv – britanski.
Dolazak francuskog i grčkog čelnika podsjetio je da su Pariz i Atena reagirali brzo i poslali ratne brodove u pomoć Cipru nakon napada dronom na bazu RAF Akrotiri.
Britanski odgovor, u oštrom kontrastu, još uvijek kasni: razarač HMS Dragon, koji bi trebao biti britanski doprinos operaciji, još nije ni napustio Portsmouth.
Od sedam britanskih fregata, samo su HMS Somerset i HMS St Albans navodno operativne; ostale su na remontu ili imaju tehničke probleme.
Britanija ima i šest napadačkih podmornica, ali samo je HMS Anson trenutno aktivna – i to raspoređena u Australiji.
Macron je u Pafos sletio velikim predsjedničkim zrakoplovom, nakon čega je obišao bazu i održao razgovore s grčkim i ciparskim čelnicima. Trojica lidera potom su održala konferenciju za novinare u hangaru, stojeći na pozornici ispred Airbusova vojnog helikoptera – snažnog simbola francuske obrambene industrije.
„Kada je napadnut Cipar, napadnuta je Europa“, rekao je Macron novinarima.
‘Mobilizacija bez presedana‘
Francuska fregata Languedoc već se nalazi u ciparskim vodama, dok je nosač zrakoplova Charles de Gaulle trenutno, prema dostupnim informacijama, raspoređen uz obalu Krete.
Macron, koji je kasnije u ponedjeljak trebao posjetiti taj nosač, dodao je:
„Ova mobilizacija francuske mornarice doista je bez presedana.“
Ciparski predsjednik zahvalio je Grčkoj i Francuskoj na brzom slanju ratnih brodova. Grčka je u bazu u Pafosu poslala i četiri borbena zrakoplova F-16, u zračnu bazu koja se nalazi tik uz civilnu zračnu luku kroz koju svakog ljeta prolaze stotine tisuća turista.
Christodoulides je također zahvalio talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni i španjolskom premijeru Pedru Sánchezu na slanju ratnih brodova.
No Britanija nije bila ni spomenuta, iako je okupljanje europskih ratnih brodova u ciparskim vodama zapravo potaknuto napadom na britansku bazu.
Ciparski predsjednik pritom je istaknuo da slanje fregate Languedoc „jasno pokazuje da je Francuska snažan strateški partner Cipra“, podsjetivši na nedavno potpisani sporazum o strateškoj suradnji između dviju država.
„Grčka, Francuska i Cipar zajedno šalju vrlo jasnu poruku: Europa stoji ujedinjena“, zaključio je.
