Mađarska odgovorila EU: plaćanje plina u rubljama ne krši sankcije; ne damo oružje Ukrajini

Stanje u EU je sve kaotičnije. Pritisci sa strane Washingtona i Londona na EU gotovo su neskriveni, a interesi pojedinih članica EU po pitanju energetskog embarga protiv Rusije dijametralno suprotni. Umjesto učvršćenja konačno stvorenog jedinstva na tzv. proturuskoj platformi zbog njene vojne operacije u Ukrajini, ovo što se sada događa može vrlo lako vratiti stupanj „jedinstva“ u EU na razine i ispod spomenute intervencije

Mađarska neće prekršiti sankcije EU-a plaćajući ruski plin u rubljama. Mađarska dobiva plin prema bilateralnom ugovoru s Rusijom, a partneri imaju pravo promijeniti valutu plaćanja; Mađarska neće isporučivati oružje Ukrajini, izjavio je Zoltan Kovacs, glasnogovornik mađarskog premijera Viktora Orbana u intervjuu za američki CNN.

Mađarska je 6. travnja objavila da je spremna platiti ruski plin u rubljama. No EU je u petak 8. travnja upozorila Budimpeštu na kršenje sankcija. Prije toga je čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je Mađarsku na kršenje sankcija EU po pitanju plaćanja u rubljama.

“EU još nema zajedničke kupnje plina i nafte za europske zemlje. I dalje se pridržavamo ugovora sklopljenih s Rusijom o isporuci nafte i plina. U skladu s njima tehničko je pitanje u kojoj će se valuti plaćati To ne znači zaobilaženje bilo kakve politike sankcija. Kao što dobro znamo, mađarsko gospodarstvo i mađarsko stanovništvo ovise o ruskom plinu 85%”, kazao je Kovacs u intervjuu.

Kovacs je rekao da je “nemoguće” prestati kupovati rusku energiju. “Ne postoji fizička alternativa ruskom plinu i nafti… ovo su vrlo jednostavne činjenice…“

Istodobno je Zoltan Kovacz izjavio za CNN kako njegova zemlja neće isporučivati ​​oružje za potporu Ukrajini u sukobu s Rusijom. “Mađarsko stajalište je čvrsto… nećemo se miješati u ovaj rat oružjem i opskrbom vojnika”, kazao je Kovacs.

Ovdje bismo dodali kako njemačka vlada od Rusije čeka daljnje detaljne upute o plaćanju plina. To je izjavila  Annika Einhorn, glasnogovornica njemačkog Ministarstva gospodarstva na medijskoj konferenciji održanoj u petak, 8. travnja.

Podsjećamo i da slovački premijer Eduard Heger 31. ožujka nije isključio kupnju ruskog plina za rublje. Slovačka će 20. svibnja platiti u rubljama za isporuku ruskog plina, rekao je i slovački ministar gospodarstva Richard Sulik 3. travnja u programu nacionalne televizije RTVS. „Kako ne bismo prekinuli isporuku plina, platit ćemo u ruskoj valuti, osim ako se drukčije ne dogovorimo“, izjavio je prošlog tjedna Sulik.

Sada Slovačka plaća plin u eurima. Isporuke ruskog plina zadovoljavaju čak 87% potreba te zemlje za „plavim energentom“. Slično je, naravno, i s Mađarskom, kao i s Bugarskom. Veliki dio ruskog plina zauzima i tržišta Italije, Austrije, Njemačke i niza drugih zemalja EU.

Za sada se Europska komisija – EK nije odlučila za uvođenje embarga na uvoz ruske nafte i plina, kako su to već ranije učinile SAD, Kanada i Velika Britanija. EK to ne isključuje u budućnosti, ali sada je za takvu odluku prerizično s obzirom na nedostatak zamjenskih kapaciteta i veliku ovisnost o ruskim energentima.

Prije dva dana EU je uvela novi, peti po redu sankcijski paket protiv Rusije, koji se, između ostalog odnosi i na zabranu uvoza ruskog ugljena koji je također snažno prisutan kao energent u pojedinim članicama EU. Zbog toga je ostavljeno razdoblje od 4 mjeseca za prilagodbu tj. pronalazak alternative ruskom ugljenu. Njemački kancelar Olaf Scholz odmah potom je izjavio kako će njegovoj zemlji za tu tranziciju trebati čitavo dodijeljeno vrijeme.

Sve ovo skupa izgleda sve kaotičnije. Pritisci sa strane Washingtona i Londona na EU gotovo su neskriveni, a interesi pojedinih članica EU po pitanju uvođenja energetskog embarga protiv Rusije po nekim su elementima dijametralno suprotni. Umjesto učvršćenja konačno stvorenog jedinstva unutar Unije na tzv. proturuskoj platformi zbog njene vojne operacije u Ukrajini, ovo što se sada događa može vrlo lako vratiti stupanj „jedinstva“ u EU na razine uoči spomenute intervencije, pa čak i gore od toga.

Jer ovo više nisu političke „igre riječima“, poput „borbe za demokraciju“, „protiv totalitarizma“ i sl. Sada se radi o strateškim odlukama dalekosežnih praktičnih posljedica koje se odnose na ne samo ekonomsku i energetsku budućnost europskih država, već i na njihov socijalni aspekt, koji bi, ako se nastavi pogoršavati sadašnjom dinamikom, mogao dovesti i do problema sigurnosne prirode.

A to, u ovakvim globalnim geopolitičkim okolnostima i slomu europske geopolitičke strukture (kako ju je ovih dana definirao i francuski predsjednik Emmanuel Macron) – može biti kobno.