MARIJAN KUSTIĆ ‘Ne želimo nacionalni stadion samo u Zagrebu, Vatreni će igrati po cijeloj Hrvatskoj!‘

Marijan Kustić (47) predsjednik je Hrvatskog nogometnog saveza manje u godinu i pol dana. Međutim, u tih se godinu i pol dogodilo više stvari nego što se predsjednicima zna dogoditi u tri puna mandata. Vatreni su u tom razdoblju igrali osminu finala Eura, te osvojili broncu u Kataru. Jedan jako dobar i jedan doseg koji ide u red nogometnih svjetskih čuda. Pa na to dodajte i plasman na završni turnir Lige nacija, što je vrhunski rezultat.

HNL je ljetos napokon dočekao respektabilan ugovor za TV prava, vrijedan 11 milijuna eura godišnje. Ljetos je oformljena i jedinstvena Druga liga (treći razred natjecanja), kao pokušaj da se i na nižoj razini saveznog natjecanja pokuša napraviti iskorak.

Pri kraju ove godine došao je red i na bolnu ranu HR nogometa - stadione. Nakon 30 godina ničega pokrenut je proces izgradnje stadiona diljem Hrvatske. Naravno, u krupnom je planu maksimirski, ali gradit će se ili obnavljati i dorađivati još mnogi poput poljudskog, Kranjčevićeve, Pule, Koprivnice, Rijeke, Šibenika...

Ne sumnjamo da će izgradnja i obnova stadiona ovaj put doista krenuti. Priča je previše ozbiljna da se ne bi dogodila. Vidjet ćemo i kojim intenzitetom, jer nažalost živimo u zemlji u kojoj procesi pripreme traju previše dugo.

Možemo pričati o čudu

Marijan Kustić stoga je s druge strane stola bio sugovornik koji nije skrivao ni sreću ni ponos zbog svega što je hrvatski nogomet doživio proteklih mjeseci. Kako se osjeća predsjednik na kraju takve godine?

- Sve nas koji živimo hrvatski nogomet, od navijača, igrača, funkcionera pa tako i mene kao predsjednika HNS-a, ovakvi uspjesi ispunjavaju ponosom i srećom. Ova godina donijela je grandiozan uspjeh na Svjetskom prvenstvu u Kataru, plasman na Final Four u Ligi nacija, naša mlada U-21 reprezentacija kvalificirala se na Euro, i pokrenut je proces koji će rezultirati ljepšim i kvalitetnijim stadionima diljem Hrvatske. Ovo je bila značajna godina za hrvatski nogomet i snažan nam je poticaj da nastavimo dalje raditi u tom smjeru.

Idemo redom. Bronca na SP-u. Koliko doista vrijedi takav rezultat? Jesmo li mi svjetsko čudo?

- Bronca na Svjetskom prvenstvu nas je učvrstila na poziciji svjetskih nogometnih velesila. Ona je potvrda da srebro iz Rusije nije zvijezda repatica već da se radi o nogometnoj zvijezdi u punom sjaju na nogometnom nebu. Gledajući tako nema vise mjesta čudu jer se već sada radi o kontinuitetu. Naravno kada uzmemo broj stanovnika i registriranih igrača, te bogatstvo našeg Saveza u odnosu na ostatak svijeta onda možemo govoriti o čudu.

Što vas pitaju kolege iz svijeta, što im odgovorite na pitanja o našoj tajnoj formuli?

- Ono što ističem kao našu specifičnost je kult reprezentacije. Za našu reprezentaciju igra se sa srcem. Ona ne igra za sebe. Ona igra za narod. Zato je ja često i zovem hrvatskom narodnom reprezentacijom. Krasi je nevjerojatno zajedništvo. Tu često ističem ulogu našeg izbornika Zlatka Dalića, koji uz to što je vrhunski trener, i izniman čovjek sa svim ljudskim vrlinama, a koji je uz to i veliki domoljub. Naravno da je uloga i našeg kapetana Luke Modrića kao vođe na terenu i produžene ruke izbornika faktor koji nas razlikuje u odnosu na ostale reprezentacije. Sve to prenosi se na ostatak momčadi. A kada u takve uvjete stavite vrhunski talent koji naši nogometaši imaju rezultat ne može izostati.

Osobnost prije svega

Što je po vama tajna ove generacije?

- Imamo iznimno kvalitetan spoj mladosti i iskustva, vrhunske igrače koji igraju u najjačim ligama i klubovima. Ali presudno je već spomenuto zajedništvo koje je ključni faktor. Morate znati da je raspon godina naših A reprezentativaca od 20 do 37 godina. Tu je ključna uloga senatora predvođenih našim Lukom koji stvaraju dobru atmosferu kod mladih igrača. Oni su ti koji su uz našeg selektora važni u sazrijevanju, odnosno brzoj adaptaciji naših mladih zvijezda. To je jedan dobro uhodan sustav koji nam garantira i ubuduće kvalitetnu reprezentaciju i buduće uspjehe.

Koja je tajna Zlatka Dalića?

- Tajna se krije prije svega u njegovoj osobnosti. Radi se, kao što sam i prije naveo, prvenstveno o fantastičnoj osobi. Njegova vrlina skromnosti i poniznosti je ujedno i njegova najveća snaga. To definitivno utječe na psihološku spremnost cijele momčadi. Rekao bi da je njegovo geslo “U pobjedi se ne uzvisi, u porazu se ne ponizi!”. Kada k tome dodate njegovo iskustvo i znanje onda imate izbornika i suradnika kakvog samo poželjeti možete.

Idemo na stadione. Koliko možemo vjerovati da će se oni graditi?

- Došli smo u fazu kada više nema uzmaka. Zahvaljujući premijeru Plenkoviću već od sljedeće godine država će osigurati početni financijski paket. Drago nam je što je i imenovan državni tajnik Josip Pavić kao osoba zadužena za sportsku infrastrukturu ispred ovakvog projekta, što pokazuje da Vlada misli ozbiljno. Naravno sada je bitno da i ostali dionici ove priče krenu s riječi na dijela. Prvenstveno pod ti mislim na naše gradove koje su zainteresirani da i njihovi stadioni budu obnovljeni ili izgrađeni. Oni ovu priliku moraju znati prepoznati i iskoristiti. Zahvaljujući našem, mogu tako reći, ambasadoru Zvoni Bobanu i predsjedniku UEFA-e Čeferinu ovo postaje stvarnost.

Kako je došlo do pokretanja kompletne ideje?

- Od samog početka ističem da ja osobno i HNS nismo za ideju izgradnje jednog nacionalnog stadiona u Zagrebu. Da se razumijemo jako se zalažem za izgradnju novog i modernog stadiona u Zagrebu, ali na isti način želimo obnovu Poljuda u Splitu i ostalih stadiona. Reprezentacija će igrati diljem Hrvatske gdje za to bude uvjeta vezanih za međunarodne licence. Sve te stadione smatrat ćemo i nacionalnim stadionima, a na njima će igrati i naši klubovi što je posebno važno za daljnji rast domaćeg nogometa. Ne tako davno naši travnjaci su više izgledali kao zapuštene livade. Sada su ti travnjaci na razini europskih, što je omogućilo kvalitetu nogometa u Hrvatskoj na puno većoj razini. Taj projekt financirao je HNS. Sada je na red došla i stadionska infrastruktura koja je financijski zahtjevnija. To je projekt koji traži sinergiju više dionika. Prvo je reagirala UEFA predvođena Čeferinom i Bobanom i HNS kao krovna organizacija. Kada je ideja predstavljena premijeru Plenkoviću koji je garantirao početni budžet sve je dobilo konkretne konture. Sada će na potezu biti gradonačelnici i klubovi koji će morati izgraditi dokumentaciju i također u jednom dijelu financirati ovaj projekt. U konačnici ti stadioni će biti u njihovom vlasništvu te predstavljati veliku vrijednost za njihove klubove i navijače.

Zahtjevan proces

Koji stadioni će se graditi, renovirati, obnoviti?

- Očekujem prije svega da će doći do izgradnje stadiona u Kranjčevićevoj koji bi omogućio rušenje i izgradnju novog stadiona u Maksimiru. Paralelno s tim očekujem obnovu Poljuda. Nadam se da će doći i do obnove stadiona u Varaždinu, Koprivnici, Zadru, Šibeniku, Puli… Ali kao što sam i maloprije istaknuo sve to će ovisiti o gradonačelnicima, odnosno o gradovima i samim klubovima koji će također željeti biti dionici ove priče.

Imamo li ideju kad bi mogle početi gradnje/adaptacije?

- Moramo svi biti jasni oko toga kako je gradnja i obnova stadiona jedan zahtjevan proces koji iziskuje određeno vrijeme. Ono što je ključno, već iduće godine očekujemo da se krene s tim radnjama, a onda 2024. možemo očekivati vidljive pomake i nove, odnosno obnovljene stadione.

Što to znači za HNL i klubove?

- HNL je danas vrhunski nogometni proizvod, a to potvrđuje i iznos marketinških prava koji smo ove godine osigurali. Novi i obnovljeni stadionu će biti novi snažan vjetar u leđa za daljnji razvoj domaćeg nogometa i same lige. Bolji uvjeti sigurno će doprinijeti boljoj gledanosti utakmica na tribinama, a to znači i jačanje budžeta samih klubova, veću popularnost sporta. U svakom slučaju klubovi, ali i njihovi gradovi će profitirati. Jači i bogatiji klubovi podrazumijevaju i jači HNL. Sve je uzročno-posljedično povezano. Uz to gradovi dobivaju i jedan objekt koji može služiti i za ostale manifestacije od značaja za širu društvenu zajednicu, pritom misleći i na ostala sportska i kulturna događanja.