Masovne grobnice svjedoče, ali zločinci se slobodno šeću – sve zahvaljujući Zakonu o oprostu

Slažete se? Zakon o oprostu donijet je prerano!

U Hrvatskoj je dosad otkriveno oko 150 masovnih grobnica iz obrambenog Domovinskog rata. Na većini od njih nema imena i prezimena žrtava, već samo brojke. Strašnija od samog pronalaska jest činjenica da je za te zločine odgovarao tek mali broj počinitelja.

Mnogi se zato danas s pravom pitaju – treba li ukinuti ili barem preispitati Zakon o oprostu, koji je 20. rujna 1996. donio tadašnji Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.

Što je značio Zakon o oprostu?

Ovim zakonom oprošten je kazneni progon počiniteljima kaznenih djela u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima u Hrvatskoj, od 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996..
To je značilo da velik broj pripadnika agresorskih postrojbi iz Srbije, Crne Gore, JNA te domaćih pobunjenika nije odgovarao za zločine počinjene tijekom rata.

Zakon je donesen u dobroj vjeri – da se „primire strasti“ i zaustavi rat. No, kako svjedočimo danas, mnogi koji su ga iskoristili zloupotrijebili su povjerenje države i naroda.

Dvostruki kriteriji?

Dok su mnogi agresori prošli bez kazne, hrvatski branitelji i danas se nalaze na optuženičkim klupama. Često zbog sumnjivih optužnica ili navodnih zločina nad Srbima, iako se rat vodio na hrvatskom teritoriju.

Pitanje koje odzvanja:
Ako smo oprostili tolikim pripadnicima neprijateljskih postrojbi, zašto Hrvatska ne donese i zakon o oprostu za hrvatske branitelje?

Još poraznije zvuči činjenica da se do danas ne zna sudbina oko 1.800 hrvatskih branitelja i civila. Pretpostavlja se da su ubijeni, a Srbi i dalje odbijaju otkriti gdje se nalaze njihove grobnice.

Tko je oslobođen?

Mnogi se pitaju i tko su ljudi kojima je na temelju ovog zakona oprošteno. Ministarstvo hrvatskih branitelja trebalo bi objaviti registar svih oslobođenih, kao najpošteniji potez – da narod zna s kim živi i tko se slobodno šeće Hrvatskom.

Vrijeme je za novo preispitivanje

Zakon o oprostu bio je politička odluka donijeta u trenutku kada se željelo graditi mir. Ali danas, kada se sve više otkriva o masovnim grobnicama i sudbini nestalih, jasno je da je taj zakon prerano donesen.

Pravda za žrtve ne može biti vječno odgađana. Hrvatski branitelji, koji su branili i obranili svoj narod i dom, ne smiju biti oni koji će nositi stigmu dok pravi počinitelji ostaju nedodirljivi.

✍️ Da se ne zaboravi!

Mladen Pavković,

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)