Matematičari izračunali idealne izborne jedinice. Koliko im je trebalo? 5 minuta

Kristian Sabo, pročelnik Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku, u Točki na tjedan je predstavio zanimljive modele izbornih jedinica koji su kreirali stručnjaci matematike. Oni su uporabom više egzaktnih matematičkih modela napravili čak dva prijedloga izbornih jedinica koje bi poštivale zahtjeve Ustavnog suda za jednakom težinom glasa i poštivanjem granica županija.

Sabo se osvrnuo i na prijedlog ministarstva koji je nedavno i službeno predstavljen.

“Neke su jedinice prezastupljene, a neke podzastupljene. Primjerice, 1., 2. i 3. su prezastupljenje, a 4., iz koje dolazim ja, je podzastupljena. To znači da moj glas ovdje vrijedi manje od vašeg glasa ako glasate u 1. izbornoj jedinici”, objasnio je Sabo.

Osvrnuo se na drugi uvjet iz odluke Ustavnog suda, a to je da se prate administrativne i teritorijalne granice što je više moguće.

“Imamo 10. izbornih – da one imaju prbližno jednak broj birača i da svaka izborna jedinica daje jednak broj zastupnika. To je problem jer ako hoćete riješiti ovako cijelu stvar imat ćete problem. Ako ispoštujete ovo, on povlači onaj prvi uvjet, drugim riječima – ako je zadovljen ovaj uvjet onda je zadovoljen onaj uvjet Ustavnog suda“, naveo je Sabo i nastavio:

“Taj uvjet koji su si oni zadali jači je od onog Ustavnog sustava. Ako si zadate zadatak da radite izborne jedinice koje su približno jednake međusobno, morat ćete narušiti granice županije. I to je u redu što se tiče Ustavnog suda, samo je pitanje u kojoj mjeri se radi.”

Nemoguće je napraviti izborni sustav koji poštuje oba uvjeta – i granice i težinu glasa – ako ih postavimo u 10 izbornih jedinica s jednakim brojem zastupnika? “Tako je.”

Dva modela

Sabo ističe da bi on odustao od toga da izborne jedinice imaju približno jednak broj birača. “Prije bih učvrstio čuvanje granica županija i onda ne bih imao problem s dokazivanjem tog uvjeta i pravio bih izborne jedinice da dozvolim da se one razlikuju po broju birača i razmjerno broju birača bi definirali broj zastupnika.”

Sabo je predstavio dva nova modela izbornih jedinica koji ispunjavaju oba uvjeta Ustavnog suda. A koliko im je vremena trebalo za te prijedloge? Pet minuta: “Kad napravite logaritam i implementirate ga, onda to funkcionira za pet minuta.”

Osječki matematičari došli su do dva modela: jedan je u šest izbornih jedinica i odstupanja u težini izbornog glasa u njima su do 1 posto, poštuju se granice županija u potpunosti i bira se različiti broj zastupnika.

Na slici ispod pogledajte kako bi tih šest jedinica bilo sastavljeno:

Drugi model pak poštuje i kriterij koji je sam sebi nametnuo HDZ – da se sačuva model od 10 izbornih jedinica. Osječki matematičari došli su do modela koji savršeno poštuje granice županija, ima zakonski dozvoljeno odstupanje u težini glasa, te se bira u 10 izbornih jedinica – ali različiti broj zastupnika.

Naveo je da se oba modela temelje na popisu stanovnika, a ne na registru birača kao u vladinom prijedlogu. Razlika je u pola milijuna ljudi.

Svoj rad osječki su matematički stručnjaci poslali Ministarstvu pravosuđa, ali nisu dobili odgovor.