Memorijalno groblje u Udbini – nacionalni projekt dostojnog ukopa hrvatskih žrtava komunističkih zločina
Ideja koja zatvara bolno povijesno poglavlje
Udruga STAMEN iz Zagreba izradila je inicijalni elaborat kojim se predlaže osnivanje Memorijalnog groblja za žrtve partizanskih i jugo-komunističkih zločina Drugog svjetskog rata i poraća. Projekt je nastavak vizije biskupa Mile Bogovića, utemeljitelja Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, i odgovor na višedesetljetni izostanak sustavnog obilježavanja žrtava komunističkog terora u Hrvatskoj.
Polazišta elaborata temelje se na rezolucijama Europskog parlamenta i Vijeća Europe o osudi totalitarnih režima, kao i na Deklaraciji Hrvatskog sabora iz 2006. godine kojom su osuđeni zločini jugoslavenskog komunističkog poretka. Glavna svrha je pružiti mjesto dostojanstvenog ukopa i trajnog pijeteta žrtvama koje do danas nemaju obilježene grobove.
Procjena broja žrtava
Točan broj hrvatskih žrtava partizansko-komunističkog režima još uvijek nije službeno utvrđen. Prema elaboratu, procjene se kreću između 100.000 i 150.000 izravnih žrtava u razdoblju od 1944. nadalje, dok se broj nestalih i stradalih u širem demografskom smislu penje i do 639.000 osoba.
-
U Sloveniji je otkriveno više od 600 masovnih grobnica, među kojima Tezno kod Maribora s oko 15.000 žrtava.
-
U Bosni i Hercegovini evidentirano je najmanje 37.000 ubijenih Hrvata, a procjene idu i do 64.000.
-
U Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj brojna stratišta još uvijek nisu forenzički obrađena, a posmrtni ostaci dijelom se nalaze po sudskim medicinama, arhivima ili neobilježenim lokacijama.
Zaključak elaborata je da će u Udbinu biti potrebno prenijeti i pokopati najmanje 100.000 posmrtnih ostataka Hrvata, pri čemu će brojka rasti kako se otkrivaju nova stratišta.
Zašto Udbina?
Izbor lokacije nije slučajan. Krbavsko polje i Udbina nose golemu povijesnu simboliku: od Krbavske bitke 1493., preko partizanskog etničkog čišćenja 1942., do ponovnog povratka Hrvata nakon Oluje 1995. godine.
Posebno značenje ima Crkva hrvatskih mučenika, posvećena 2010. godine, koja je zamišljena kao središnje mjesto sjećanja na sve hrvatske mučenike – od srednjovjekovnih do onih iz 20. stoljeća. Uz crkvu se nalazi Spomen-park i Zid sjećanja, s kamenjem s hrvatskih stratišta kroz povijest, uključujući i Vukovarski križ.
Elaborat naglašava kako hrvatske žrtve komunističkog režima do danas nisu dobile ni grob ni javno priznanje, dok su žrtve nacističkog i fašističkog terora imale priliku za komemoraciju. Stoga Udbina treba postati nacionalno središte pijeteta i oprosta.
Zemljište i planovi izgradnje
Predložena lokacija obuhvaća 14 hektara zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i Općine Udbina
Foto: Planirani prostor projekta Memorijalnog groblja
Postupak izgradnje predviđa:
- Identificiranje dionika izgradnje Memorijalnog groblja
-
Donošenje odluke na najvišoj političkoj razini za izgradnju Memorijalnog groblja
-
Formiranje radne skupine za pripremu osnivanja Zaklade i izgradnju Memorijalnog groblja
-
Rješavanje imovinsko pravnih odnosa
-
Izmjena prostorno planske dokumentacije
-
Osnivanje zaklade koja će upravljati projektom i Memorijalnim grobljem
-
Međunarodni javni natječaj za realizaciju izgradnje Memorijalnog groblja
Financiranje i održivost
Projekt se planira financirati iz tri izvora:
-
Državni proračun Republike Hrvatske,
-
dobrovoljni darovi građana i privatnog sektora,
- donacijama zakladi
Za dugoročnu održivost predviđeno je odgovorno upravljanje sredstvima zaklade, sukladno Zakonu o zakladama.
Memorijalno groblje u Udbini zamišljeno je kao mjesto koje će zatvoriti jedno od najtežih poglavlja hrvatske povijesti. Pokopom posmrtnih ostataka žrtava partizansko-komunističkog režima i njihovim dostojnim obilježavanjem Hrvatska bi konačno ispunila civilizacijsku obvezu prema svojim mučenicima.
Kako je isticao biskup Bogović, zadaća je Crkve i naroda čuvati povijesno sjećanje, ali i otvarati put pomirenju. Upravo Udbina može postati mjesto gdje će se bolna prošlost pretvoriti u temelj za budućnost oslobođenu tereta sukoba.
