MINISTARSTVO FINANCIJA KREĆE U KONTROLU ‘PAUŠALACA’: Žele spriječiti varanje države, a ‘paušalci’ se boje negativnih posljedica

Ministarstvo financija će dodatno regulirati paušalne obrtnike i detaljnije odrediti kada je paušalni rad klasičan radni odnos, a kada će smjeti imati privilegiran porezni status

Paušalni obrti će ostati, kao i pogodnosti koje oni donose, ali Ministarstvo financija je preuzelo kontrolu nad nadležnim institucijama, što bi trebalo odrediti kada će se rad paušalnih obrtnika smatrati klasičnim radnim odnosom, a kada će on imati privilegiran porezni položaj, doznaje Večernji.

Naime, paušalni obrtnici plaćaju najmanje poreze, što znači da su njihove porezne obveze, ali i obveze za doprinose i višestruko niže od onih za zaposlene radnike. Zbog toga je broj paušalnih obrtnika narastao za trostruko u posljednjih nekoliko godina; sada ih ima oko 45.000. Česte su situacije kad su radnici davali otkaze, a potom osnivali paušalne obrte i nastavili s poslom.

Oporezivanje u punom iznosu

Poreznici su krenuli u kontrolu i tražili da se rad paušalaca oporezuje u punom iznosu, tamo gdje je bilo riječi o sivoj zoni. Reakcija obrtnika i poreznika stvorile su zbrku. Jedni se žale na nepotrebno arbitriranje države, drugi da će kontrole potaknuti novi val migracija, treći da su paušalci nelojalna konkurencija, a četvrti da se ništa ne bi dogodilo da je porezna presija jednaka za sve.

Šef obrtničke komore Dragutin Ranogajec kaže da “špekulacije o ograničenju poslovanja paušalnih obrta negativno utječu na gospodarsko stanje” te osuđuje “napise u medijima u kojima se prevarantima nazivaju svi paušalni obrtnici koji posluju pošteno i u skladu s važećim propisima”.

U ministarstvu financija kažu da ne žele zatvarati oči na “neke pojavne oblike” koji dovode do porezne evazije. Proteklih se dana najviše polemika vodi među informatičarima, jer su njihovi paušalni obrti prvi na udaru. Tajana Barančić, predsjednica Cisexa, grupacije izvoznika softvera, ističe da su glavni problem nejasna pravila oko definiranja nesamostalnog i samostalnog rada.

Ona tvrdi da nadležne službe nisu izašle s tumačenjem po kojem bi se poduzetnici mogli ravnati. Paušalni rad prisutan je u mnogim zemljama, ali Barančić ističe da kod njih postoje jasna pravila. Tako paušalist može za nekoga raditi samo 18 mjeseci i nakon toga mora zasnovati radni odnos ili mu se propisuje koliko prihoda paušalac može ostvariti u jednoj tvrtki.

Svi na gubitku

Softveraši se boje da će domaći stručnjaci početi raditi isključivo za strance. Zbog toga je na gubitku država koja prikuplja manje poreza i doprinosa, a postavlja se i pitanje pravednosti. Željko Lovrinčević, stručnjak za poreze i član Marićeve radne skupine, kaže da paušalne obrte treba vratiti izvornim načelima, a povoljnije porezne namete omogućiti tradicijskim i proizvodnim obrtima. U tradicijske obrte ubrajaju se cvjećari, bravari, dimnjačari, užari, medari, a u proizvodne alatničari, licitari, filigranski majstori, drvotokari i ostali.

“Paušalni obrti imaju neto porezno opterećenje od samo 2 posto i nisu namijenjeni intelektualnim uslugama”, kaže Lovrinčević koji je uvjeren da će porezne kontrole dovesti do još većeg kaosa, pa i korupcije. U HOK-u kažu da Opći porezni zakon i sada predviđa postupak za slučajeve kada se prividnim poslom prikriva drugi posao.