"MINISTARSTVO ISTINE" ‘Vlada želi uvesti potpuni mrak’ Zakonom će pogodovati velikim korporacijama, a nagaziti male slobodne medije?
Država je nekima majka, a nekima maćeha, dobro je to znana uzrečica koja opisuje kako se državni aparat i političari različito odnose prema pojedincima ili poslovnim subjektima.
Najnovije iz kuhinje vlade Andreja Plenkovića dolazi nam Zakon o medijima koji, kako se brinu u Hrvatskom novinarskom društvu, pogoduje velikim korporativnim tiskovnim medijima, a na štetu online medija i onih manjih koji ne žive direktno od države.
Radilo bi se o velikim državnim potporama koje bi išle samo dnevnim tiskanim medijima poput Slobodne Dalmacije, Večernjeg i Jutarnjeg lista, dok se pak za medije koji su su na online platformama najavljuje porez na internetsko oglašavanje.
Cenzura na kvadrat
Hrvatsko novinarsko društvo objavilo je priopćenje te između ostalog upozoravaju:
Hrvatsko novinarsko društvo uputilo je jučer Ministarstvu kulture i medija odgovor na nacrt novog Zakona o medijima – koji mu je Ministarstvo dostavilo 5. srpnja – ocijenivši ga neprihvatljivim.
“…Na ovaj tekst, koji je pritom i neujednačene kvalitete i razrade, bez jasnih mehanizama provedbe te povremeno kontradiktoran, imamo niz ozbiljnih primjedaba, ali ovdje želimo naglasiti ključne probleme koje otvara, s namjerom njihova ozakonjenja.
HND je posebno zabrinut zbog tendencije legalizacije cenzure kroz odredbe o objavi novinarskog priloga koja nakladniku daje pravo da svojevoljno i bez ikakva obrazloženja ne objavi novinarski prilog zanemarujući pritom osnovna načela novinarske profesije. Tu odredbu tumačimo kao uvođenje izravne cenzure i nezapamćeno zakonsko omogućavanje uplitanja nakladnika u: 1) uredničku neovisnost i 2) novinarske slobode.
Navedeni prijedlog je kršenje novinarskih sloboda čak i da piše kako umjesto nakladnika, urednik nije u obavezi objaviti novinarski prilog, bez objašnjenja. Vlada RH je otišla i dalje od toga – odlučila je fundamentalno mijenjati značenje riječi urednik i novinar, i to u najgorem mogućem smislu.
U ovom opisu poslova i odgovornosti, prema brojnim redakcijskim statutima, urednik ima pravo ne objaviti određeni medijski prilog, ali i obavezu objasniti novinaru razloge za tu odluku. U tim rijetkim slučajevima, kada, dakle, mora postojati utemeljeno opravdanje za takav drastičan potez, novinar ima druge redakcijske mehanizme da dovede u pitanje takvu odluku (npr. redakcijsko vijeće).
Novim prijedlogom prema kojem nakladnik nije u obavezi objaviti novinarski prilog poništavaju se temeljni etički i profesionalni postulati novinarstva koji strogo odjeljuju nakladnika od redakcije s jedne strane i reguliraju odnose urednika i novinara s druge. Vladinim novim prijedlogom nakladnik neće samo moći sukreirati svakodnevnu uređivačku politiku – što bi već bilo nedopustivo uplitanje u uredničku autonomiju – nego će imati pravo donošenja uređivačkih odluka bez ikakva obzira prema glavnom uredniku i uredništvu…”
Dalje upozoravaju: “…Uredništvo, koje bi u demokratski uređenim društvima trebalo biti nepropusna brana između nakladnika i novinara, ovdje postaje izlišno. Osim što se tako poništavaju i zanemaruju najvažniji (globalni i domaći) strukovni dokumenti koji definiraju unutarnje redakcijske procese te se još i obesmišljava koncept uredništva, novinari i njihove slobode ostavljaju se na milost i nemilost medijskih vlasnika, a demokraciju izlaže njihovim partikularnim interesima koji s novinarstvom nemaju veze.
Pritisak je velik
Nešto što je desetljećima postojalo kao akutni problem u hrvatskom (i svjetskom) novinarstvu – da nakladnici zbog političkih ili privatno-poslovnih razloga utječu na urednike s ciljem da preko njih cenzuriraju novinare koje zapošljavaju – sada je Republika Hrvatska odlučila riješiti tako da ozakoni cenzuru”, upozorili su.
A da ministarstvo koje vodi Nina Obuljen Koržinek, doduše kao lutka na koncu Andreja Plenkovića, obožava utjecati na medije na sve moguće načine dobro je znano.
Sam je Andrej Plenković u vrijeme kampanje cijepljenja javno upro prstom i pred kamerama p(r)ozvao urednike mainstream medija da pišu “kako treba” i u eter dovode samo “relevantne goste”.
Na početku pak izbijanja pandemije vlada je održala sastanak i pozvala na raport urednike “glavnih medija” da ih uputi kako se ispravno izvještava i kako se radi novinarski posao prema postulatima Andreja Plenkovića.
Podsjećamo, premijerov maturalni rad bio je “Sredstva masovne komunikacije” prema uzoru na komunističkog ideologa Marxa i jugoslavena Kardelja u kojemu je opisao kako se medijima manipulira po kriterijima kumrovečke političke škole.
Bilo kako bilo, u nekoliko navrata su Koržinek i Plenković pokazali prijezir prema slobodi govora, misli i riječi i direktno udarali na pojedine novinare i medijske kuće.
Dobro je znano kako glasnogovornik Vlade Marko Milić redovito naziva redakcije kako bi utjecao na uredničku politiku, a neki HDZ-ovci su uhvaćeni u različitim pritiscima na novinare.
Ministarstvo istine
Iz najnovije tvornice “istine” uz blagoslov Europske komisije dolazi i dodjela sredstava za 12 fact checkera jer kao da jedan nije dovoljan, a tko zna što će sve ministarstvo istine smisliti u budućnosti.
Oglasila se i ministrica Nina Obuljen Koržinek i demantirala HND i napise u medijima:
“Sastanak radne skupine je održan 5. srpnja, najveći broj članova je dostavio svoje komentare, oni će se razmotriti i krajem kolovoza će se sazvati sljedeći sastanak”, rekla je Obuljen nakon sjednice vlade.
“Ništa od onoga što je izneseno u javnosti nije točno ni istinito, izražavam veliko žaljenje da se plasiraju neistinite teze o zakonu za koji smatram da mora biti donesen konsenzusom svih dionika i koji bi trebao značajno unaprijediti status novinara i novinarske profesije, a onda i omogućiti dodatne poticaje i potpore nakladnicima”, istaknula je.
O jednoj od spornih tema, upisniku, rekla je da su razgovarali s novinarskim udrugama, koje su rekle da ne bi trebao biti u zakonu, a ona im je rekla da će se složiti ako bude takav stav svih. “Apsolutno ništa tu nije bilo sporno niti je išta bilo postavljeno kao nametanje rješenja”, dodala je.
Za predloženu potporu tiskanim medijima rekla je da je vrlo neutralna jer smatra da bilo kakve potpore medijima moraju biti neutralne. “U tom smislu ovdje se predlaže model koji se odnosi na distribuciju dnevnog tiska gdje je najveći trošak za nakladnike, a ne potiče se ni državno oglašavanje”, napomenula je.
Demantirala je i da bi digitalni porez bio usmjeren protiv bilo kojeg hrvatskog nakladnika, već se tiče velikih multinacionalnih platformi na koje se prebacuju prihodi za oglašavanje, a ni na jedan način tu zaradu ne vraćaju kroz poreze.
Obuljen je izrazila uvjerenje da će se vidjeti da Zakon donosi brojna unapređenja za status novinara kad on bude prezentiran, a razočarana je što je HND tako postupio, rekla je između ostalog.
