Mirogoj: Groblje hrvatskih vojnika preorano, dok njemački počivaju u miru

Peternel optužio Tomaševića za ideološko vođenje grada: "Bavite se svime osim građanima"

Na današnjoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba žestoko se rasplamsala rasprava između oporbenog potpredsjednika Skupštine Igora Peternela (Domovinski pokret) i gradonačelnika Tomislava Tomaševića (Možemo). Peternel je oštro kritizirao aktualnu vlast, optuživši Tomaševića da se tijekom cijelog mandata bavio isključivo ideološkim pitanjima, zanemarujući stvarne potrebe građana.

U svom istupu, Peternel je podsjetio na ukidanje mjere roditelj odgojitelj, zabranu isticanja zastava Hoda za život na gradskim jarbolima, kao i na odbijanje obnove groblja hrvatskih vojnika na Mirogoju. “Ukidanje mjere roditelj odgojitelj bila je isključivo ideološka odluka. Tijekom cijelog mandata forsirali ste rodnu i transrodnu ideologiju kroz kulturu i druge sektore. Grad je doveden u prometni kaos zbog vaših ideoloških eksperimenata,” rekao je Peternel.

Posebno se osvrnuo na nagradu “Zagrepčanka godine”, za koju tvrdi da je korištena za “promociju abortusa i feticida”, aludirajući na dodjelu priznanja Mireli Čavajdi. Kao kulminaciju ideološkog pristupa naveo je zabranu postavljanja zastava inicijative Hod za život na gradskim jarbolima.

Peternel je aktualizirao i pitanje obnove groblja hrvatskih vojnika na Mirogoju, koje je 1945. godine preorano i uništeno, a do danas nije uređeno. “Ako dolazite iz sektora ljudskih prava, onda znate da svaka osoba ima pravo na dostojanstven ukop. Zašto ste zaustavili projekt uređenja groblja hrvatskih vojnika? Zar i mrtvima uskraćujete dostojanstvo zbog ideologije?”, upitao je Tomaševića.

Tomašević je odgovorio da je ukidanje mjere roditelj odgojitelj bila financijski odgovorna odluka, a ne ideološka. “Mjera je koštala 70 milijuna eura, a tisuće djece nisu imale mjesta u vrtićima. Taj smo novac preusmjerili u izgradnju novih vrtića – to nije ideologija, to je odgovorno upravljanje,” rekao je gradonačelnik, naglasivši da nikada nitko nije uložio više u dječje vrtiće nego njegova vlast.

Komentirajući pitanje zastava Hoda za život (više pročitaj OVDJE), Tomašević je izjavio kako se ne radi o zabrani, već o odbijanju da se na gradske jarbole postave simboli koji su “suprotni važećim dokumentima Gradske skupštine”. Dodao je da Hod za život i dalje redovito dobiva dozvole za javna okupljanja i postavljanje štandova.

“Po toj logici, onda bi i navijači kluba koji igra protiv Dinama mogli tražiti da njihova zastava bude na gradskim jarbolima. Sloboda govora nije ugrožena,” zaključio je Tomašević.

Rasprava je pokazala duboke ideološke podjele unutar gradske vlasti, ali i podsjetila na važna neriješena pitanja iz povijesti grada, poput groblja hrvatskih vojnika, koje i dalje čeka dostojanstveno rješenje.

Groblje hrvatskih vojnika na zagrebačkom Mirogoju jedno je od najkontroverznijih i najtragičnijih mjesta hrvatske povijesti, a njegova sudbina do danas izaziva rasprave, osporavanja i politizaciju, iako se zapravo radi o pitanju dostojanstva mrtvih. Donosimo pregled dostupnih povijesnih činjenica.

Povijest groblja hrvatskih vojnika na Mirogoju (1941. – 1945.)

Tijekom Drugog svjetskog rata, u razdoblju od 1941. do 1945. godine, na zagrebačkom groblju Mirogoj formirano je posebno vojno groblje za poginule vojnike NDH, uglavnom pripadnike Hrvatskog domobranstva i legije Hrvatske vojske, uključujući i ranjenike koji su preminuli u zagrebačkim bolnicama, kao i one koji su poginuli u borbama diljem tadašnjeg teritorija NDH. Tu su pokapani i časnici i redovni vojnici, većinom katolici, ali i muslimani, pravoslavci i Židovi koji su služili u redovima tadašnje vojske.

Točno se zna da su grobovi bili obilježeni imenima, a postojale su precizne evidencije o pokopanima, što je u ono vrijeme bila standardna praksa.

⚰️ Koliko je vojnika bilo pokopano?

Procjene se razlikuju, no arhivski podaci govore o nekoliko tisuća hrvatskih vojnika pokopanih u tom dijelu Mirogoja. Povjesničari i istraživači pretpostavljaju da je broj između 3.000 i 4.500 osoba, iako precizne brojke nisu dostupne zbog kasnijeg uništenja groblja.

Što se dogodilo nakon 1945.?

Po završetku Drugog svjetskog rata, s dolaskom jugoslavenske komunističke vlasti, započelo je sustavno brisanje tragova postojanja vojske NDH, pa tako i vojnog groblja na Mirogoju.

Tko je i zašto uništio groblje?

• Groblje su preorali i uništili pripadnici tadašnje komunističke vlasti, pod nadzorom jugoslavenskih vlasti, i to vrlo brzo nakon završetka rata, 1945. godine.

• Namjera je bila izbrisati svaki trag NDH i njenih institucija, pa tako i vojske, bez obzira na to što su se radilo o pokojnicima.

• Nisu samo maknuti križevi i nadgrobne ploče, već je cijelo područje preorano, a kosti su ostale ispod zemlje, bez ikakvih oznaka ili počasti.

• Službena komunistička verzija glasila je da je riječ o “fašistima i izdajnicima”, čime se opravdalo nasilje i nad mrtvima.

Današnje stanje i inicijative za obnovu

Što se zna danas?

• Kroz desetljeća su se javile brojne inicijative za obnovu i dostojno obilježavanje tog dijela groblja.

• Povjesničari, udruge i crkvene zajednice upozoravaju da su ostaci i dalje tu, da su poznate lokacije masovnih grobnica i da se mogu rekonstruirati imena i lokacije pokopa iz povijesnih dokumenata.

⚖️ Političke prepreke

• Tijekom mandata gradonačelnika Milana Bandića, pokrenuta je inicijativa za obnovu, uz podršku braniteljskih i domoljubnih udruga.

• Projekt je bio načelno prihvaćen, ali nije realiziran do kraja njegove vladavine.

• S dolaskom stranke Možemo! i Tomislava Tomaševića, projekt je zaustavljen, uz obrazloženje da “postoji problem ideološke simbolike”.

Pitanje ljudskih prava

Zagovornici obnove naglašavaju da se ne radi o slavljenju ideologije NDH, već o temeljnim ljudskim pravima i civilizacijskom minimumu: da svaka osoba ima pravo na dostojanstven grob i obilježje, bez obzira na povijesni kontekst.