Mladi vole autoritarizam, vjeruju da su veze i poznanstva ključni, a raste dubinski retrogradan uvjet za brak
Istraživanje o mladima u Hrvatskoj pokazalo je da su mladi skloni autoritarizmu, drže socijalnu distancu prema homoseksualcima, ključnim za uspjeh smatraju osobne ili obiteljske veze i poznanstva, a pri odabiru bračnog partnera na posljednjem im je mjestu nevinost, ali raste u odnosu na istraživanje provedeno prije šest godina
Mladi su u prosjeku skloniji autoritarizmu, prihvaćaju nacionalizam, iskazuju visoku socijalnu distancu prema homoseksualnim osobama, pokazuju manju toleranciju prema Romima nego ranije. Prema ideji Hrvatske kao imigracijske i multikulturalne zemlje relativno su suzdržani, samo pet posto njih smatra da se kupnja ispita nikada ne događa, smatraju korištenje osobnih ili obiteljskih veza glavnim faktorom za postizanje uspjeha u hrvatskom društvu. Vjeruju kako su za uspješno zapošljavanje potrebne veze s osobama na pozicijama moći i utjecajni prijatelji, a za jedan dio mladih u odabiru budućeg bračnog partnera važno je i djevičanstvo.
To su, ukratko, neki od najzanimljivijih nalaza studije “Istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./2019.”, koju je objavila Zaklada Friedrich Ebert, a na kojoj je radio projektni tim znanstvenika sastavljen od Anje Gvozdanović, Vlaste Ilišin, Mirjane Adamović, Dunje Potočnik, Nikole Bakete i Marka Kovačića. Rezultati studije ovog su tjedna prezentirani na Sveučilištu Sjever, a mi smo tim povodom razgovarali s timom znanstvenika koji je radio na ovom istraživanju.
Istraživanje potvrđuje da se mladi tijekom odrastanja susreću s različitim strukturalnim preprekama, visokom stopom nezaposlenosti, pri čemu uspješnost na tom putu često više ovisi o obiteljskoj potpori i resursima, a manje o društveno stvorenim prilikama za nesmetanu tranziciju iz mladosti u odraslost. Društvene mogućnosti, posebno obrazovne, kao i društveni položaj, umnogome su određeni socijalnim podrijetlom što implicira otežano napredovanje na društvenoj ljestvici, navodi se u zaključku studije čiji je uzorak mladih stratificiran po veličini županije i mjesta stanovanja te na osnovi dobi i spola obuhvativši 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina iz cijele Hrvatske, 2018. godine. Gotovo svi ispitanici izjasnili su se Hrvatima (97 posto), a 98 posto ih posjeduje hrvatsku putovnicu/državljanstvo. Također, većini ispitanika su oba roditelja rođena u Hrvatskoj (90 posto).
Crkva, autoritativne elite i rušenje demokratske prakse
Kontaktirali smo tim znanstvenika koji je radio na istraživanju u želji da nam pojasne te vrlo zanimljive nalaze. Jedan od nalaza u studiji je da su mladi u prosjeku skloniji autoritarizmu te da prihvaćaju nacionalizam. Ovo je tek jedno od istraživanja koje potvrđuje ovu hipotezu. Znanstvenici su uočili da u Hrvatskoj prevladava nedemokratska klima u školama, neadekvatni građanski odgoj i obrazovanje, kao i da se narušava i ugrožava neovisnost demokratskih institucija.
“I ovo i druga istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu već neko vrijeme otkrivaju tendenciju autoritarnosti među mladima. Riječ je o tome da mladi s jedne strane nemaju prilike u dovoljnoj mjeri učiti i doživjeti demokratske prakse pa jednostavno rade ono što vide. Dodamo li tome i političku elitu koja u svojim javnim nastupima često nastupa koristeći autoritarne elemente nije neobično da je autoritarizam kao vrijednost postao prihvatljiv mladima. Konsenzus i demokratičnost danas je u velikoj mjeri izraz slabosti pa snažna ruka koju zagovaraju i neki predsjednički kandidati, postaje indikator moći i snage”, tvrdi projektni tim.
Ispostavilo se da mladi najviše vjeruju represivnim institucijama poput vojske i policije, ali i Crkvi. U šestogodišnjem razdoblju znanstvenici su uočili blagi porast religioznosti. Slično općoj populaciji, mladi se većinom deklariraju katolicima (88 posto), ali je indikativno kako je manje praktičnih vjernika. U životima gotovo polovice ispitanika Bog je važan, pri čemu jednom mjesečno i češće na misu odlazi 44 posto ispitanika.
“S jedne strane, riječ je o tome da su religijske i vjerske prakse duboko utkane u društveno tkivo, odnosno da je jedna od važnijih identitetskih odrednica hrvatskog društva upravo katolički identitet. S druge strane, Crkva i represivne institucije su per se hijerarhijske institucije koje ostavljaju dojam pouzdanosti u ovom postmodernističkom svijetu u kojem se mladima, zbog proliferacije lažnih vijesti, fluidnosti i nejasnih kategorija, ionako teško ostvariti, zbog njihove dobi koja je inherentno vezana za tranziciju (iz mladosti u odraslost, iz škole na fakultet/tržište rada, iz ovisnosti o roditeljima u autonomiju)”, objašnjavaju znanstvenici.
Netolerancija prema homoseksualcima
Na pitanje kako objašnjavaju slabljenje isključivosti prema seksualnim manjinama, iako mladi i dalje iskazuju visoku socijalnu distancu prema homoseksualnim osobama, kažu da je teško jednoznačno odgovoriti. “U razdoblju od 2012. godine, kada je provedeno prethodno istraživanje, do danas je tema homoseksualnosti i prisutnost homoseksualnih osoba u javnosti bila prisutnija što je potencijalno dovelo i do smanjenja te distance među novim generacijama”, kažu te dodaju da s druge strane ta distanca i dalje ostaje prilično izražena te je iz rezultata vidljivo da tu ulogu igra i religija. “Naime, mlade u odnosu na stupanj prihvaćanja marginaliziranih skupina, pa tako i homoseksualaca, razlikuje stupanj religioznosti pri čemu religiozni izražavaju veći stupanj isključivosti od onih koji su po pitanju vjere neodlučni ili nereligiozni. To je nalaz koji je u skladu s teorijskim pretpostavkama i prethodnim istraživanjima”, rekli su nam znanstvenici koji su radili na ovom istraživanju.
Pri izboru budućeg bračnog partnera, mladima su većinom bitni osobnost partnera i zajednički interesi, a važan je i izgled partnera. “Istražujući kojim se vrijednostima mladi najviše vode prilikom odabira (budućeg) bračnog partnera pokazalo se da više od 90 posto njih najviše zagovara ‘osobnost partnera’ i ‘zajedničke interese’ s partnerom. Treba reći da je visoko pozicioniran i tjelesni izgled budućeg partnera/ice koji je bitan za tri četvrtine mladih u našem uzorku. Zanimljivo je da za više od polovinu mladih obrazovni i ekonomski status budućeg partnera nisu najvažniji nego prije imaju umjerenu i manju ili nikakvu važnost”, kažu. U istraživanju 2012. godine pokazalo se da je nevinost bila važna mladima pri izboru budućeg bračnog partnera, pa su znanstvenici uzeli u obzir i taj od nekoliko elementa koji utječu na odabir. “U tom slijedu”, nastavljaju, “vrijednosti koje smo ispitivali nalaze se vjerska uvjerenja, nacionalno podrijetlo budućeg partnera/ica ili odobrenje obitelji za sklapanje braka te djevičanstvo bračnog partnera/ice što je važna ili vrlo važna vrijednost za 26% ispitanika, a umjereno važna za 19% ispitanika/ca.
Analizom ove ljestvice vrijednosti ustanovljena su tri obrasca kojima se mladi rukovode prilikom odabira bračnog partnera pri čemu su tradicionalnom obrascu koji uključuje vrednovanje nacionalnog podrijetla, vjerskog uvjerenja, odobrenja obitelji i djevičanstva skloniji najmlađi ispitanici te oni koji imaju nezavršenu osnovnu školu dok su najmanje skloni ispitanici najstarije dobne skupine. Spol se nije pokazao značajno povezanim s ovim obrascem, ali se pokazao važnim za obrazac koji smo nazvali ‘socijalni i fizički kapital’ (vrijednosti ekonomskog statusa, razine obrazovanja i izgleda) kojem su sklonije žene, ispitanici/e iz najmlađe dobne kohorte te oni najnižeg obrazovnog statusa. I trećem obrascu, nazvanom ‘psihološki motivi’ koji uključuje vrijednosti kao što su osobnost i zajednički interesi, sklonije su žene, ispitanici sa završenom trogodišnjom srednjom školom, oni koji imaju najvišu razinu obrazovanja te oni čiji otac ima (ne)završenu osnovnu školu”, objasnili su nam znanstvenici.
Djevičanstvu skloniji mladi tradicionalisti
Pri odabiru bračnog partnera najniže je pozicionirana nevinost bračnog partnera koja je važna ili vrlo važna za 26 posto ispitanika, a umjereno važna za još njih 19 posto. No, u istraživanju provedenom 2012. godine nevinost je bila važna ili vrlo važna za 10 posto ispitanika pa se u odnosu na posljednje istraživanje može prepoznati svojevrsno jačanje konzervativnosti u tom pogledu. Projektni tim novog istraživanja dodao je kako se može zaključiti da djevičanstvo danas čini “vrlo važnu komponentu obrasca tradicionalnih uvjerenja u onih mladih koji i inače visoko vrednuju nacionalno podrijetlo, vjeru te suglasnost obitelji pri odabiru budućeg bračnog partnera. Postotno povećanje ispitanika/ca koji uvažavaju vrijednost djevičanstva ukazuje u oba istraživanja na najmlađu kohortu ispitanika/ca koja većinom još uvijek nije seksualno aktivna te se nalazi jako daleko od dobi kada je brak u našem društvu uobičajen.”
I dok primjećuju značajan utjecaj i važnost klijentelizma i korupcije, mladi smatraju da su za pronalaženje dobrog posla i uspjeh u hrvatskom društvu najvažnija poznanstva. Stoga, pišu znanstvenici u studiji, nije čudno da i sami pokazuju značajan stupanj tolerancije prema nekim necivilnim i oportunističkim ponašanjima. Zanimalo nas je stoga kako je došlo do toga da mladi korištenje osobnih ili obiteljskih veza smatraju glavnim faktorom za postizanje uspjeha u hrvatskom društvu te da u najvećem broju smatraju kako su za uspješno zapošljavanje potrebne veze s osobama na pozicijama moći i utjecajni prijatelj.
“U dionici istraživanja koja se bavila položajem mladih na tržištu rada, te njihovim iskustvima, stavovima i vrijednostima vezanima uz zapošljavanje i nezaposlenost ustanovljeno je kako mladi u Hrvatskoj u najvećoj mjeri (79%) smatraju kako su za uspješno pronalaženje posla potrebne veze s osobama na pozicijama moći. Riječ je o podatku koji nije u potpunosti neočekivan jer je u prethodnom valu istraživanja – 2012. godine – ustanovljeno kako mladi na prvo mjesto po važnosti faktora za uspješno zapošljavanje stavljaju veze i poznanstva, iako se za tu opciju tada odlučilo nešto manje mladih nego 2018. godine”, objasnili su.
Nastavak poražavajućih trendova
Na kraju, zanimalo nas je jesu li iznenađeni rezultatima istraživanja te kako bi se ti nalazi mogli odraziti na budućnost hrvatskog društva. Kažu da su rezultati većim dijelom u skladu s prijašnjim rezultatima i tendencijama. “Ono što može zabrinuti su detektirane tendencije koje se mogu smatrati indikatorom opadanja entuzijazma i aspiracija mladih u kontekstu ekonomski i socijalno nestabilnih uvjeta. Već u prethodnim istraživanjima je vidljivo da dolazi do pogoršanja društvenog položaja mladih u odnosu na generacije s kraja 20. stoljeća te da se oni sve više povlače u privatnost i distanciraju od društvenopolitičke i javne sfere. Rezultati mogu utjecati na donositelje odluka u smislu da reagiraju i prilagode javne politike mladima. Što se tiče tendencija među mladima one ukazuju da ćemo, ako ne dođe do promjena u tome smislu, imati generacije koje nisu sklone djelovanju u javnom životu, te to potencijalno i odgovara političkim elitama”, zaključuje projektni tim znanstvenika u odgovoru.
U studiji se navodi da su mladi slabo zainteresirani za politiku, kao i da sami procjenjuju da imaju slabo znanje o tom području. Sve više njih informacije o politici dobiva putem interneta, ali i dalje im je televizija primarni izvor informiranja. Većina mladih podržava demokraciju kao dobar oblik vladavine. Međutim, istodobno u znatnoj mjeri prihvaćaju i autoritarni načina vladanja. “Selektivno prihvaćanje liberalno-demokratskih vrijednosti upućuje na nedostatno razumijevanje demokratskih načela i pravila čemu se pridružuje i znatna raširenost ksenofobnih stavova spram useljenika i izbjeglica”, tvrdi se u istraživanju. Dodaje se da je niska razina političkog sudjelovanja i spremnosti mladih na uključivanje u političke aktivnosti. Mladi su skloniji izlascima na izbore od neformalnog političkog sudjelovanja, pa većina nije sudjelovala u raznim građanskim akcijama i inicijativama.
