Moskva cilja na bivše jugoslavenske republike?

“OVU REGIJU Putin već sad ima na nišanu”, naslov je članka u današnjem izdanju njemačkog lista Die Welt u kojem se razmatra mogućnost proširenja ruskih aktiviteta i na Bosnu i Hercegovinu, prenosi Deutsche Welle.

Die Welt: Je li nakon Ukrajine na redu BiH?

“Ovu regiju Putin već sad ima na nišanu”, naslov je članka u današnjem izdanju njemačkog lista Die Welt u kojem se razmatra mogućnost proširenja ruskih aktiviteta i na Bosnu i Hercegovinu.

List Die Welt piše kako NATO naoružava svoj jugoistočni bok. “Sjevernoatlantski savez planira ovog proljeća stacionirati ‘borbenu grupu‘ pod francuskim vodstvom u Rumunjskoj. Oko 1.000 borbeno osposobljenih vojnika bi trebali pokazati obrambenu spremnost Zapada – to je direktna poruka Moskvi”, piše berlinski dnevnik i dodaje da jak jugoistočni bok nije u interesu NATO-a samo zbog ukrajinske krize.

Moskva cilja na bivše jugoslavenske republike

U tekstu se, naime, naglašava da u ruskoj strategiji “povratka dominacije u izgubljenim sferama utjecaja nakon Hladnog rata, jedna, do sada zanemarena regija igra odlučujuću ulogu”. “Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta Bugarske i Rumunjske cilja na bivše jugoslavenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage.”

List piše kako je to u Srbiji posebno uspješno. To se ilustrira naslovnicom u provladinom listu Informer, ujutro nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao neovisnost separatističkih područja na istoku Ukrajine i ondje poslao trupe: “Amerikanci guraju svijet u kaos – Ukrajina napala Rusiju”. Također se dodaje kako srpski predsjednik Vučić konstantno naglašava da “dok se on pita, njegova zemlja nikada neće postati članica NATO-a”.

“Sigurnosni interesi”

“Kako bi se shvatilo na koji način Rusija doživljava svoju moć, stručnjak za sigurnost iz trusta mozgova ‘Europsko vijeće za vanjske odnose‘ Gustav Gressel ukazuje na ‘dugački telegram‘, koji je američki diplomat George F. Kennan 1946. poslao iz Moskve, koji je sudjelovao u određivanju američke strategije prigušivanja u Hladnom ratu: ‚Rusija svoje susjede vidi ili kao neprijatelje ili kao vazale. Vazale morate kontrolirati, a neprijatelje zastrašiti”, napisao je Gressel.

“I jedno i drugo zahtijeva vojne sposobnosti projekcije”, navodi se dalje u tekstu i dodaje kako Rusija drugim zemljama prenosi sliku o sebi da je “uvijek i svuda spremna krenuti u ofenzivu”. “Kremlj to naziva ‘sigurnosnim interesima‘”.

Dodikov najvažniji saveznik – Putin

List dalje piše kako crnomorske države Rumunjska i Bugarska nisu neizostavno cilj Moskve, već više “moguća ulazna vrata u regiju u srcu Europe, koju rusko vodstvo želi preoteti zapadnom utjecaju – zapadni Balkan”.

Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Tamo sebe vide kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine. (…) Jer, moćni političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira odcjepljenje njegove Republike Srpske. Njegova politika dijelom podsjeća na ideje ‘velikog srpskog carstva‘, koje su u jugoslavenskim ratovima 1990-ih, koje je vodio Beograd, dovele do brutalnog prognaničkog rata protiv bosanskih muslimana”, piše Die Welt i naglašava da je Dodikov najvažniji saveznik – Putin. “Doduše on ima podršku i iz Srbije, isto kao i od strane mađarskog premijera Viktora Orbana.”

List ističe da su na drugoj strani Europska unija i Sjedinjene Američke Države, koje su uspostavile poslijeratno ustrojstvo Bosne i Hercegovine.

Stručnjak za sigurnost Gressel, piše njemački list, vidi paralele između Beograda i Moskve. On kaže kako ni jedni ni drugi ne žele prihvatiti teritorijalne gubitke 1990-ih godina i dovode u pitanje neovisnost država nasljednica. “Za Moskvu se podrazumijeva da Beograd zbog svoje povijesti i kulture ima pravo na sfere utjecaja na kolonije u njegovom susjedstvu”, kazao je Gressel i dodao da to isto pravo sebi daje i Kremlj. “U konceptu poretka nekadašnja Jugoslavija je postsovjetski prostor u malom.”

Gressel također opisuje scenarij prema kojem bi separatističkim snagama u Republici Srpskoj pošlo za rukom odcjepljenje njihovog dijela zemlje. “Onda bi vojnici europske vojne misije EUFOR morali posegnuti za oružjem”, ističe se u berlinskom dnevniku Die Welt.

Također se dodaje da bi onda i Rusija inzistirala na vlastitoj vojnoj nazočnosti na terenu, kako bi zaštitila srpske interese. “Moskva bi mogla pokušati preko Crnog mora i Bugarske doći do Srbije”, upozorava Die Welt.

Napad na Dejtonski sporazum

Njemački dnevnik Tageszeitung (taz) donosi intervju s Adisom Ahmetovićem (SPD), novim izvjestiteljem Bundestaga za zapadni Balkan.

Bi li se nakon napada na Ukrajinu moralo posvetiti više pažnje i sukobima na Balkanu koje podržava Putin? Rusija na tom prostoru masivno podržava nacionalističke i antidemokratske snage. Srpski nacionalist Milorad Dodik je u ponedjeljak žestoko napao Annalenu Baerbock, i time njemačku politiku u cijelosti. Nije li to direktan napad na liberalne demokracije u Europi?

Adis Ahmetović: Mi bismo morali svuda braniti naše demokratske vrijednosti, također i u regiji zapadnog Balkana. Ovdje se, a to se često zaboravlja, prije 30 godina na europskom tlu vodio rat, koji još nije razriješen.

To, što se sada reflektira i na Balkan, otkriva pomalo i krizu u Europskoj uniji, jer s Mađarskom, sadašnjim državnim vodstvom u Sloveniji, Hrvatskoj i Poljskoj, evidentno je da neke zemlje članice idu u smjeru autokracije, ili se razvijaju u simpatizere ruske politike. Reakcije iz Bruxellesa na ovo su različite. Pozitivno je to što Velika Britanija trenutno zauzima jasan stav o zapadnom Balkanu i protiv je političke destabilizacije i za demokraciju i ljudska prava.

Kako bi na ovu situaciju trebala reagirati Njemačka?

Njemačka bi, kao liberalna demokracija, morala efikasnije igrati svoju ulogu na Zapadnom Balkanu. To isto očekuju od nas i demokratske snage na Balkanu i u Bosni. Sankcije se moraju uvesti ne samo protiv Milorada Dodika, već́ protiv dijela političke elite, čitavog sustava, i u drugim dijelovima zemlje, koji ljude uzimaju za taoce. Želimo da naše investicije stignu do ljudi, želimo da se zemlja i dalje razvija u ustavnu državu i da ne bude dalje destabilizirana.”

Na konstataciju novinara taz-a da su hrvatski ekstremisti prošlog vikenda zaprijetili uspostavom hrvatske države ako njihov izborni zakon ne bude prihvaćen, Ahmetović kaže: “To je pokušaj razbijanja zajedničke države i time napad na Daytonski sporazum i napad na europske vrijednosti.”

Ahmetović je u razgovoru također istakao da je zastupnički klub SPD-a već odlučio produžiti mandat EUFOR-a, o čemu će se sa saveznicima odlučivati u studenome 2022. godine. “Mišljenja sam da mi kao Njemačka moramo biti uključeni u EUFOR u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Njemačka mora biti spremna za ovo”, rekao je Ahmetović.

“U narednim mjesecima u Bundestagu će se voditi prva rasprava o zapadnom Balkanu. Pitanje Bosne i Hercegovine mora konačno dobiti veći prioritet”, smatra zastupnik u njemačkom Bundestagu Adis Ahmetović, koji je porijeklom iz BiH.