Može li nam inflacija ponovno, kao u Jugoslaviji, pojesti kredite?

Ljudi ne vole inflaciju jer im izjeda ušteđevinu i smanjuje kupovnu moć, a posebno jer više pogađa siromašne nego bogate. Međutim, generacije koje su se gradile život osamdesetih godina prošlog stoljeća sjećaju se i njene "dobre strane" – kako im je pomogla u otplati kredite za izgradnju kuće ili kupovinu i opremanje stana. Ljudi često kažu da je inflacija pojela kredite. Marko Pahor, profesor s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, objašnjava tadašnja inflatorna događanja i odgovara na pitanje može li se to dogoditi i danas?

Priča o jugoslavenskoj inflaciji počela je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, objašnjava Marko Pahor, redovni profesor i znanstvenik na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.

“U to vrijeme, zbog obilja novca na svjetskim tržištima, otvorilo se tržište zajmova i za zemlje u razvoju i kreditno ograničene, uključujući i Jugoslaviju. U drugoj polovici 1970-ih vanjski dug Jugoslavije narastao je s oko 5 na 20 milijardi dolara. Veliki dio ovog vanjskog duga pretvoren je u kredite stanovništvu”, podsjeća Pahor.

Inflacija je tih godina bila negdje između 20 i 25 posto što je puno više od današnjih 10 posto. Osamdesetih godina, kako objašnjava profesor, počela je spirala inflacije. Godine 1982. godišnja inflacija je bila već 40 posto, 1987. bila je 170, a 1989. već više od tisuću posto.

Bankarski krediti su odobravani uz fiksnu kamatu, što je značilo da netko tko je uzeo kredit od 10.000 eura realno duguje još tisuću eura tek nakon isteka prve godine, objašnjava Pahor.

“Kamatne stope su bile fiksne, oko 25 posto, tako da je inflacija zapravo pojela dug”, dodaje sugovornik N1.

Država je 1987. tada zahtijevala od poduzeća i banaka da uvedu revalorizaciju što je značilo da je iznos neotplaćene glavnice usklađen s inflacijom. Inflacija je, dakle, pojela uglavnom kredite s fiksnom kamatnom stopom podignute prije 1987. Revalorizacija je kasnije nekima učinila kredite znatno skupljima, tako da im je na kraju čak i država pomogla otplatiti dug.

Inflacija sada također koristi korisnicima kredita, ali manje

Priča se, donekle, danas ponavlja, ali u mnogo manjem obujmu, kaže Pahor.

“Mnogi krediti posljednjih godina su odobravani s niskim fiksnim kamatama, čak ispod dva posto. Inflacija je i prošle i ove godine bila znatno veća pa realna vrijednost duga pada. Tko ima kredit, ima koristi od inflacije, ali daleko od one mjere u kojoj se to događalo u Jugoslaviji osamdesetih godina”, ističe profesor iz Ljubljane.

Prema njegovom mišljenju ne treba očekivati da će Europska centralna banka (ECB) i druge zapadne centralne banke dugo dozvoliti dvocifrenu inflaciju.

“Čak su i posvećenost i kredibilitet centralnih banaka danas veći nego 1980-ih pa se ne očekuje veća devalvacija kredita. Ovdje treba napomenuti da ECB, čiji je glavni zadatak stabilnost cijena, posljednjih mjeseci pokušava obuzdati inflaciju podizanjem kamatnih stopa. Vijeće ECB-a je u četvrtak podiglo sve tri ključne kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, a guverner Banke Slovenije Boštjan Vasle rekao je u petak da očekuje daljnja povećanja”, kaže Pahor.

Ponovio je da je “cilj članova vijeća ECB-a stabilizirati inflaciju na dva posto na srednji rok”. I dodao da, ako su na početku inflaciju pokretale veće cijene energenata i hrane, sada je pokreće povećanje plaća.