MOŽE LI TORNADO OPUSTOŠITI HRVATSKU? Prof. Marki za Direktno: Tornado se može dogoditi i u Hrvatskoj, srećom, rizik je mali, ali ipak ih je bilo...
Strahoviti tornado koji je u četvrtak navečer pogodio dio Češke, sravnivši nekoliko sela, odnijevši najmanje pet ljudskih života te napravivši katastrofalnu materijalnu štetu zavio je tu državu u crno. Najpogođenija mjesta izgledaju poput ratne zone. Raspoređeni su spasilački timovi iz cijele zemlje, kao i iz susjedne Austrije te Slovačke. Bez struje je oko 120 tisuća kućanstava.
Više od stotinu timova vatrogasaca je u pogođenom području Južne Moravske, traže ljude u ruševinama. Ispumpavaju vodu iz kuća i podruma i uklanjaju srušena stabla. Pomažu im i stanovnici.
Svjetski mediji javljaju da je u pogođenom području ''kao u paklu''.
Ministar unutarnjih poslova Jan Hamaček proglasio je izvanredno stanje, a premijer Andrej Babiš elementarnu je nepogodu nazvao apokalipsom.
Ova kataklizma koja je zahvatila nesretnu Češku povod je razgovora kojega smo napravili s dr. sc. Antunom Markijem, bivšim predsjednikom Hrvatskoga meteorološkog društva, sada članom Nadzornoga odbora te višim predavačem na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zanimalo nas je može li se ova, za područja Europe ipak neuobičajena prirodna nepogoda možda dogoditi i u Hrvatskoj te kako bismo postupili u takvom teškom slučaju.
Je li moguće da se takvo što dogodi i u Hrvatskoj - ni u Češkoj se to nije nikada dogodilo?
Tornado se može dogoditi i u našim krajevima, srećom rizik od njegove pojave je mali. Tornado je već bio registriran na području Hrvatske u prošlosti i to u Novskoj (31. svibnja 1892.) te potom u Čazmi (vijor, 20. kolovoza 1898.), koje je zabilježio i vrlo lijepo opisao naš proslavljeni meteorolog i seizmolog Andrija Mohorovičić. Tornado kod Čazme nije uzeo ljudske žrtve, međutim načinio je znatnu materijalnu štetu.
Mohorovičić je zapisao da je vjetar podigao željeznički putnički vagon težine 13 tona i nosio ga 30-ak metara. U njemu je bilo 50-ak putnika, među kojima su troje teško ranjena. Po Mohorovičićevim procjenama brzina vjetra u dvama zračnim vrtlozima (jedan promjera 800-1200 m, te drugi 2300 m) varirala je između 46 i 158 m/s. Bio je popraćen jakom oborinom. Uništeno je preko 150.000 stabala hrasta promjera od 0,7 do 1,2 m. Kasniji vijor kod Čazme bio je slabijeg intenziteta.
Ako je teoretski moguće, postoje li kakve mjere koje država ima spremne u tom slučaju?
Državni hidrometeorološki zavod RH zadužen je za kontinuirano praćenje vremena te je jedino ovlašten izdavati upozorenja na opasne vremenske pojave, među koje spada i tornado. Nagovještaji njegovog nastanka javljaju se nekoliko sati ili dana unaprijed, pa se može izdati pravovremeno upozorenje. Proceduru za spašavanje ljudi i dobara u slučaju da se tornado dogodi provodi Civilna zaštita i DUZS (Državna uprava za zaštitu i spašavanje) u suradnji s ostalim državnim tijelima.
Što je zapravo tornado i u kakvim se prirodnim uvjetima stvara?
Tornado predstavlja zračni vrtlog razorne snage. Naziv potječe od španjolskog glagola "tornar" što znači okrtetati (ili twister). Povezan je s rodom oblaka poznatim pod nazivom kumulonimbus (voblak vertikalnog razvoja) iz čije baze izvire i dodiruje tlo. Taj vrlog moće biti promjera od nekoliko metara do 1-2 kilometara. Putuje zajedno s kumulonimbusom nošen horizontalnim zračnim strujanjima.
Glavne pretpostavke za njegov nastanak su: velika nestabilnost atmosfere (što se postiže velikom količinom vodene pare), topla podloga (potrebna za termičko uzdizanje prizemnog vlažnog zraka) te vodena para. Energija za ovaj proces crpi se u naglom oslobanju velike količine latentne topline pri kondenzaciji vodene pare, na što je potaknuta velikom brzinom uzdizanja od tople podloge zagrijanog vlažnog zraka. U oblaku se dodiruju uzlazni topli zrak i silazni hladni zrak koji potiču zrak na vrtloženje, koje se manifestira u obliku vidljivoga lijevka.
Koja su najugroženija područja u Europi, ali i u svijetu?
Tornadom najjugroženiji predjeli na Zemlji su prerijska, središnja područja SAD-a i Kanade: Europa, srećom nema topografiju kao Sjeverna Amerika, pa su središnja i istočna područja Europe znatno rjeđe pogođena tornadima, koja su i po snazi i po trajanju i po čestini pojavljivanja znatno iza onih u Sjevernoj Americi.
Državni hidrometeorološki zavod: Evo uputa što učiniti u slučaju udara tornada
O ovoj smo temi željeli dobiti informacije i iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZO), kojega smo kontaktirali.
Iz njega su nam priopćenje poslale Tomislava Hojsak i Kristina Klemenčić Novinc.
Objavljujemo ga u cijelosti.
Ukratko o tornadima u Europi i Hrvatskoj
Nakon jučerašnje tragedije u Češkoj mnogi se pitaju da li je takav scenarij moguć u Hrvatskoj. No prije odgovora na to pitanje, ukratko o nastanku i karakteristikama tornada.
Glavni uvjeti za nastanak tornada – topao i vrlo vlažan zrak u nižim slojevima jako nestabilne atmosfere, te specifični dinamički uvjeti (promjena jačine i smjera vjetra po visini) koji podržavaju rotaciju unutar već formiranog olujnog oblaka (superćelije).
Po nastanku dijelimo ih na mezociklonalne i nemezociklonalne, a po jačini se svrstavaju prema Fujitinoj klasifikaciji - od najslabijih F0 do najrazornijih F5 (https://www.woeurope.eu/reports/wxfacts/The-Fujita-Tornado-Scale.htm)
Tornada su najbrojnija i najžešća u Velikim ravnicama SAD-a, no javljaju se i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Europi (https://journals.ametsoc.org/view/journals/bams/98/4/bams-d-16-0171.1.xml).
U Europi prema podacima ESSL-a u razdoblju od 2010. do 2020. godine uočena su 3827 tornada, najviše njih na području od Francuske, preko Njemačke, Poljske te prema Rusiji, a bliže nama u dolini rijeke Po. Najjači F4 i F5 su iznimno rijetki (u 10 godina sam
I u Hrvatskoj su tornada uočena i zabilježena, dakle i moguća. Uglavnom se javljaju duž obale, ali su najčešće slabijeg intenziteta (F0 i F1 - https://dr.nsk.hr/en/islandora/object/pmf%3A5229) i nemezociklonalnog su podrijetla. Nekoliko desetaka tornada uočeno je i u ravnicama sjevernih predjela (do jačine F2).
Najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. godine kod Novske, o kojem je pisao Andrija Mohorovičić (Mohorovičić, A.. 1894: Tornado bei Novska; Zagreb). A koliko i pijavice mogu biti snažne potvrđuje slučaj kod Bibinja kada je 1994. godine pijavica prevrnula trajekt (Ivančan Picek B., Britvić, S., Trošić, Ž., Tutiš, V., 1995: Pojava pijavice kod Bibinja).
Zanimljivo je dodati da je, osim pijavica na Jadranu, tornado ove godine bio i u Posavini, primjerice kod Savskog Boka, u Brodsko - Posavskoj županiji (https://www.youtube.com/watch?v=Kn30NmxrUVw), no budući da nisu prouzročili materijalnu štetu ili gubitak ljudskih života, u medijima su prošli uglavnom nezamijećeno.
Broj opažanja povećao se u zadnjih nekoliko godina čemu je najvjerojatniji razlog napredak tehnologije i medijska dostupnost informacija.
U slučaju tornada potrebno je skloniti se u čvrstu zidanu građevinu te se omaknuti od prozora i vrata ili skloniti u podrum ako postoji. Nalazite li se na otvorenom prostoru i skloniti se nije moguće, pokušajte naći što nižu točku na terenu i lezite potrbuške.
Izvor:Direktno
