Na današnji dan 1991. godine započeo je opći napad na Karlovac
Na današnji dan 1991. godine započeo je opći napad na Karlovac. Zbog svojega prometnog položaja Karlovac je u Domovinskom ratu imao osobito važno geostrateško značenje, a napad je započeo 4. listopada kada je jugovojska zajedno sa srpskim rezervistima granatirala grad i okolicu, piše Dnevno.hr.
U medicinski centar dovezena su 24 ranjena i nekoliko poginulih građana. Srpski pobunjenici bili su svjesni da bi padom Karlovca presjekli Hrvatsku napola pa su još u ožujku 1991. počeli napadi na hrvatske policajce, a zatim je slijedilo i opkoljavanje hrvatskih sela i gradova, poput Topuskog i Slunja. Uskoro je na red došao i sam Karlovac čiji je položaj bio tim teži što je bio pun vojarni Jugoarmije…
Karlovac – grad snajperista
U stankama granatiranja po Karlovcu je trajao lov na snajperiste koji su se skrivali i djelovali iz vojnih objekata u gradu. Linija obrane protezala se oko grada, ali i oko zaposjednutih vojarni. U početku slabo naoružani i nedovoljno organizirani, branitelji su se teško odupirali, a uz to grad je bio pritisnut i dolaskom brojnih prognanika. Ipak, osnovan je prislušni centar, ustrojene su Operativna zona i 110. brigada Hrvatske vojske. Uspješnima su se pokazali pregovori s jugooficirima, posebice sa zapovjednikom skladišta Jamadol, koji je imao zadatak minirati opasni objekt, ali ga je ipak na kraju predao.
Autentična, nemontirana snimka Karlovca prepunog snajperskih gnijezda iz kojeg su neprijateljski vojnici pucali po građanima, pokazuje jedan lov na snajperistu koji na kraju biva i uhvaćen. Dramatičan i vrlo rijedak video prikaz hrvatskih vojnika koji uspijevaju zarobiti snajperistu, građane koji kliču braniteljima i psuju neprijateljskog vojnika, nastao je zahvaljujući iznimno hrabrim ratnim reporterima koji cijelu akciju u kojoj se neprekidno puca – snimaju i fotografiraju iz neposredne blizine.
Predgrađe okupirano sve do Oluje
Nekoliko dana poslije neprijateljski su tenkovi krenuli u proboj iz vojarne Logorište prema Kordunu. Tada je uništeno 8 tenkova i zarobljeno više vojnika, ali je jugovojska oštetila tri stotine kuća, masakrirala 15 i ranila više od 100 civila. Zauzimanjem vojarni i vojnih skladišta učvrstila se i crta karlovačke obrane, ali se granatiranje i dalje nastavilo. Da neprijatelj nije birao ciljeve, potvrđuje i činjenica da je pogođena i pravoslavna crkva sv. Nikole. Do sarajevskog primirja 1992. na grad je palo nekoliko desetaka tisuća projektila, a u karlovačku bolnicu je dovezeno 176 poginulih i 830 ranjenih. Karlovac je uspješno obranjen, iako je bojišnica sve do operacije “Oluja” 1995. ostala u njegovim predgrađima.
