Na današnji dan JNA raketirala Banske dvore – simbol hrvatske državnosti
Na današnji dan, 7. listopada 1991. godine, nebo iznad Zagreba postalo je bojno polje. Šest navođenih raketa pogodilo je Gornji grad, razorivši dio Banskih dvora – središte tadašnje hrvatske državne vlasti. Uništen je dio kompleksa, uključujući i prostoriju u kojoj se svega nekoliko minuta ranije nalazio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, zajedno s tadašnjim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznog izvršnog vijeća Antom Markovićem. U napadu je ranjeno deset građana, a oštećeno čak 72 objekta povijesne jezgre Zagreba.
Samo nekoliko minuta prije napada Banske dvore su napustili ministar obrane Gojko Šušak i Stjepan Adanić, koji nisu prisustvovali nastavku sastanka. Upravo je ta slučajnost možda spasila njihove živote.
Napad se dogodio uoči isteka tromjesečnog moratorija na proglašenje hrvatske neovisnosti, koji je istekao dan kasnije, 8. listopada 1991. godine. Tog 7. listopada, oko 15 sati, oglasila se četvrta sirena za zračnu opasnost toga dana. Sa zrakoplovne baze JNA u Udbini prema Zagrebu je poletjelo između 70 i 80 zrakoplova, a među njima su bili i oni koji su nosili smrtonosni teret namijenjen hrvatskom državnom vrhu.
U zgradi Banskih dvora tog su trenutka, uz predsjednika Tuđmana, bili Stjepan Mesić, Ante Marković, ministar obrane Gojko Šušak, ministar informiranja Branko Salaj, predsjednikovi savjetnici akademik Slaven Barišić, Mario Nobilo i Vesna Škare Ožbolt, pročelnica Ureda predsjednika Zdravka Bušić, redatelj i direktor HRT-a Antun Vrdoljak te Stjepan Adanić, tadašnji varaždinski gradonačelnik. Svi su oni mogli postati žrtve atentata koji je trebao presjeći put stvaranja samostalne Hrvatske.
Napad je bio pažljivo planiran. Dan ranije, 6. listopada, bombardirano je zagrebačko predgrađe Lučko i vojarna zrakoplovne grupe Glavnog stožera Zbora narodne garde, što se danas smatra “generalnom probom” za napad na Banske dvore.
U 15:01 sati 7. listopada, s vojnog aerodroma Udbina poletjela su dva zrakoplova tipa Super Galeb, a istovremeno još dva s aerodroma Bihać. Napad je izveden iz dva smjera – najprije su djelovali “Super Galebovi”, a potom i zrakoplovi tipa MiG-21.
Prva bomba pala je svega nekoliko metara iznad krova dvorišne zgrade u Ulici Tituša Brezovačkog 6, dok je druga eksplodirala u južnom dvorištu Banskih dvora. Udarni val uništio je gotovo sve prozore, izbacio krila i žaluzine iz ležišta, oštetio zidove i raskošni interijer Svečane dvorane. U cijelom kompleksu, kao i u okolnim ulicama, nastala je šteta procijenjena na 35 milijuna kuna, odnosno 4,6 milijuna eura.
Trojica predsjednika ostala su neozlijeđena, no civil M. M. smrtno je stradao, a četvero civila bilo je ozlijeđeno.
Zanimljivo je da je samo nekoliko sati prije napada hrvatski premijer Franjo Gregurić uputio apel sovjetskom predsjedniku Mihailu Gorbačovu da svojim utjecajem pokuša spriječiti eskalaciju sukoba. No, umjesto toga, u Beogradu je odlučeno “samo” likvidirati hrvatski državni vrh.
Iako su Banski dvori razoreni, hrvatska državnost nije. Upravo dan nakon tog napada, 8. listopada 1991., Hrvatski sabor donio je povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ – i tako službeno proglasio neovisnost Republike Hrvatske.
Rakete JNA nisu ubile hrvatsku državu – samo su ubrzale njezino rađanje.
