NA POMOLU NOVI RAT? Vrije na kavkaskim obroncima, Moskva zatečena potezima Azera

Azerbajdžan uz pomoć Turske koristi situaciju ruske ‘zauzetosti‘ u Ukrajini kako bi dovršili zauzimanje cijelog Nagorno-Karabaha

U sjeni velikih ratnih razaranja u Ukrajini mogao bi se ponovno razbuktati još jedan prigušeni oružani sukob u "zoni ruskog interesa". Čini se da je sasvim mali korak do obnavljanja novog azerbajdžansko-armenskog rata oko neriješenog pitanja Nagorno-Karabaha, što bi Moskvi, koja ionako ima sve više problema s ostvarivanjem svojih osvajačkih planova u Ukrajini, zadalo dodatne glavobolje, ali ih i "razvuklo" po postsovjetskom prostoru.

Naime, posljednjih dana ponovno je došlo do "razmjene vatre" između azerbajdžanskih i armenskih snaga u Nagorno-Karabahu, iako se tamo nalazi kontingent ruskih mirotvoraca, prema sporazumu iz studenoga 2020. godine koji su potpisali Rusija, Azerbajdžan i Armenija.

Ovaj je vikend Azerbajdžan turskim dronovima Bayraktar i artiljerijom pucao po armenskim položajima te nakon toga zauzeo dva naselja, Faruh i Hramort, uz liniju razgraničenja. Na pozive Moskve da se povuče Baku je to odbio učiniti, pravdajući se da samo "popravlja i ravna liniju razgraničenja". Ako se rat ponovno rasplamsa, a čini se da bi se to moglo vrlo lako dogoditi, to bi zahtijevalo i novi ozbiljan politički, pa vjerojatno i vojni angažman Rusije na području koje Moskva smatra svojim lenom, ali im je u njega već ozbiljno utrčala Turska na koju usputno, između redaka, i sada upiru prstom kao podmuklog poticatelja iz potaje. Prema prvim ruskim reakcijama, za novu eskalaciju konflikta optuživana je Ankara kao strana koja želi iskoristiti ukrajinski rat i teškoće na koje je Rusija tamo naišla kako bi Baku zauzeo cijelo područje Nagorno-Karabaha koje je nakon jesenskog rata 2020. godine zaustavljeno naporima Rusije koja je zapravo spasila Armeniju od katastrofalnog ratnog poraza.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i azarbajdžanski predsjednik Ilham Alijev

 Murat Cetin Muhurdar/AFP

Otvaranje drugog fronta

Šef ukrajinskog Vijeća nacionalne sigurnosti, Oleksij Danilov, rekao je za ukrajinske medije kako bi "otvaranje drugog fronta u sferi interesa Rusije pomoglo Ukrajini u borbi protiv ruske agresije". Iz Bakua sada otvoreno izražavaju nezadovoljstvo ponašanjem ruskih mirotvoraca koje optužuju da drže armensku stranu i ne ispunjavaju dogovore iz sporazuma iz studenoga 2020. godine. Već najavljuju da bi mogli odustati od produljenja mandata ruskim mirotvorcima koje smatraju "tek privremeno razmještenima" na području Karabaha. Doduše, mandat istječe tek 2025. godine, ali i ruski analitičari smatraju da Azerbajdžan, uz pomoć Turske, to želi riješiti puno prije.

U razgovoru s ruskim ministrom obrane Sergejem Šojguom njegov azerbajdžanski kolega Zahir Hasanov tražio je da ruski mirotvorci ne surađuju s armenskom administracijom u Nagorno-Karabahu, nego da pomognu uspostavi azerbajdžanske uprave. Također su zatražili od Moskve da se ta regija više ne naziva Nagorno- Karabah, nego "Istočnozengezurska regija" ili službeno "Karabaški ekonomski teritorij". "Na području Azerbajdžana nema administrativno-teritorijalnog područja pod imenom "Nagorno-Karabah", a ni sela pod imenom Furuh, kako pišu ruski mirotvorci, nego Faruh", stoji u oštrom priopćenju azerbajdžanskoga Ministarstva obrane na koje u Moskvi samo škrguću zubima. Kremlj nije očekivao da bi Azerbajdžan mogao ovako oštro nastupiti prema Rusiji. Baku također smatra da Rusi ne provode dogovorenu demilitarizaciju tog područja te kažu da tamo još uvijek ima i regularnih vojnih armenskih snaga (Erevan to odbacuje) te paramilicijskih odreda paradržavne tvorevine Republike Nagorno-Karabah. Ovako oštra retorika Bakua iznenadila je Moskvu, i to pripisuju utjecaju Ankare koja je najveća zaštitnica Azerbajdžana, a i u posljednjem ratu s Armenijom aktivno je sudjelovala sa svojim vojnim savjetnicima te isporučivala oružje Bakuu.

Koriste rusku 'zauzetost'

Ruski vojni analitičar iz Instituta za vojno-političku strategiju Mihail Aleksandrov smatra da Azerbajdžan uz pomoć Turske koristi situaciju ruske "zauzetosti" u Ukrajini kako bi dovršili zauzimanje cijelog Nagorno-Karabaha, dok politolog Viktor Nadejin-Rajevski kaže kako Baku namjerno dovodi do eskalacije zato što smatra da se Moskva ne može toliko posvetiti tom sukobu zbog problema u Ukrajini. Moskva se još pribojava daljnje destabilizacije političke situacije u Armeniji gdje ionako traje ozbiljna politička kriza koja je jedno vrijeme čak "mirisala" na moguće unutarnje sukobe, pa i izbijanje građanskog rata.

Moskva je nezadovoljna i pozicijom Azerbajdžana prema ratu u Ukrajini jer smatra da je Baku otvoreno na strani Kijeva, što se vidi i po pisanju tamošnjih medija koji, prema mišljenju Rusa, koriste ukrajinske izvore, a ruskima ne posvećuju toliku pažnju. Osim toga, Azerbajdžan šalje humanitarnu pomoć Ukrajini, pa čak azerbajdžanske tvrtke koje imaju svoje postaje u Ukrajini gorivo ne naplaćuju, nego ga dijele. Održano je i nekoliko skupova solidarnosti s Ukrajinom za koje Moskva smatra da nisu bili spontani. U Azerbajdžanu, pak, smatraju Rusiju armenskim zaštitnikom, što dodatno otežava odnose s Rusijom. U svakom slučaju, napetosti na južnim kavkaskim obroncima su se ozbiljno zakuhale, a Baku očito želi iskoristiti trenutačnu slabost Rusije i pitanje je kako će se sve to razvijati.