Nadbiskupija i država potpisuju sporazum: Evo gdje će se graditi 10 novih crkava u zamjenu za Maksimir!

Sav financijski teret je na Vladi jer će otkupljivati privatne parcele, a Gradu Zagrebu će zauzvrat dati svoja zemljišta

Zagrebačka nadbiskupija odreći će se prava na povrat oko 300.000 četvornih metara zemljišta u Maksimiru na kojem se nalazi Dinamov stadion, a zauzvrat će joj država osigurati 10 gradskih zemljišta ukupne površine oko 50.000 četvornih metara za gradnju novih crkava.

Najvažniji je to dio sporazuma koji će Vlada potpisati s Katoličkom crkvom, koji će nakon više od dva desetljeća otkad postoji ovaj problem omogućiti izgradnju novog Maksimirskog stadiona na prostoru starog.

Vlada će sutra na sjednici donijeti odluku o prihvaćanju sporazuma, a iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje vodi potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić koji je odmah čim je stupio na dužnost u siječnju dobio zadatak da riješi ovo pitanje, potvrdili su nam da je napokon postignut dogovor s Crkvom i Gradom oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu u Maksimiru.

Grad Zagreb dat će pet zemljišta u svom vlasništvu, četiri su privatna zemljišta i jedno je u mješovitom vlasništvu između Grada i privatnih vlasnika. Država će Gradu zauzvrat dati pet državnih građevinskih zemljišta, a financijski će obeštetiti i privatne vlasnike, tako da je sav financijski teret na Vladi, jer država je ta koja je odgovorna za obeštećenje nacionalizirane imovine.

Lokacije na kojima će se graditi nove crkve već su u GUP-u upisane kao one na kojima se mogu graditi vjerski objekti. Nakon što se potpišu svi potrebni sporazumi i osiguraju zemljišta, Zagrebačka nadbiskupija moći će graditi nove crkve i to u Botincu, Svetoj Klari/Podbrežju, Jakuševcu, Blatu, Sopnici-Jelkovec, Sesvetskim Selima, Sesvetskom Kraljevcu, Kajzerici, Španskom zapad i Trnjanskoj Savici.

Povrat imovine

Nakon ove operacije, skinut će se zabilježbe sa zemljišta na kojem je maksimirski stadion i Grad će, koji je i sada upisan kao vlasnik, imati čisto vlasništvo nad cijelim zemljištem od 300.000 četvornih metara na kojem će se graditi novi maksimirski stadion i komercijalni sadržaji, poput hotela.

Vlada je, podsjetimo, u srpnju ove godine donijela odluku kojom se, između ostalog, Maksimir proglasio sportskom građevinom od nacionalnog interesa i odlučila je pomoći u realizaciji projekta izgradnje novog stadiona, koji će se najvjerojatnije graditi privatnim kapitalom uz dugogodišnju koncesiju.

Stadion je izgrađen na zemljištu koje je bez naknade oduzeto Zagrebačkoj nadbiskupiji od strane tadašnjih vlasti Federativne Narodne Republike Jugoslavije.

Zemljište na kojem je sam stadion darovano je Gradu 1996.

U slučaju da se utvrdi da povrat u naturi nije moguć, odgovornost je države da nadoknadi oduzeta dobra na jedan od načina predviđenih Vatikanskim ugovorima, odnosno da osigura druga zemljišta ili da financijski obešteti Crkvu. Crkva nije tražila novac, već zamjenska zemljišta za crkve u područjima grada gdje ih sada nedostaje.

"Imajući u vidu dugotrajnost kakvu neizostavno sa sobom nose komplicirani postupci povrata imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, potrebno je postići dogovor sa svim stranama u postupku, a kako bi se što prije moglo pristupiti rekonstrukciji "Gradskog stadiona Maksimir", piše u vladinom obrazloženju sporazuma.

Sporazumom će se utvrditi da su se potpisom ostvarili preduvjeti da se pristupi realizaciji projekta izgradnje sportske građevine od nacionalnog interesa i da su stranke sporazuma suglasne da izgradnja novog stadiona započne u najkraćem mogućem roku.

Zagrebačka nadbiskupija se pak obvezuje povući sve prijedloge za povrat i tužbe koje bi se odnosile na zemljište na kojem je izgrađen Maksimir i ostali objekti u obuhvatu.

Sve druge troškove izgradnje ili rekonstrukcije 10 crkava snosit će Zagrebačka nadbiskupija.