Nadrapali smo: ‘Zbog lockdowna u Njemačkoj, RH čekaju 2 udara…’

Predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika Darinko Bago smatra da će ‘zatvaranje’ u Njemačkoj imati višestruke posljedice za Hrvatsku, dok ekonomist Damir Novotny kaže da bi veliko zatvaranje, poput onoga proljetos, Hrvatskoj donijelo potpuni kolaps koji ekonomski ne bi preživjela

Hrvatska vlada zasad ne namjerava uvesti lockdown kao odgovor na novi val epidemije Covida-19. No, u lockdownu su već ili će uskoro biti Slovenija, Njemačka, Francuska, Austrija… sve odreda zemlje koje su najvažniji ekonomski partneri Hrvatskoj. Novi list podsjeća kako je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nedavno kazao da bi novp ‘zaključavanje’ imalo vrlo visoku cijenu stvarajući dugove za budućnost.

U djelomični lockdown ide i Njemačka, a Darinko Bago, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika, ističe da nam je ta zemlja najveći izvozni partner uz Sloveniju, Italiju i Mađarsku. A tim je zemljama Njemačka također najveći izvozno tržište.

‘Zatvaranje Njemačke imat će posljedice za Hrvatsku’

“Njemačka je svojevrsni ‘hub’ za sve te zemlje, prema tome, njeno zatvaranje imat će višestruku posljedicu za Hrvatsku. Svi oni, ponajprije Njemačka, a onda i sve ove zemlje koje sam spomenuo, pokušat će komponente i proizvode koje uvoze supstituirati domaćim proizvodima. Imamo znači dva udara, jedan dolazi izravno od zatvaranja Njemačke kao velikoga gospodarstva, a drugi od svih ovih drugih koji izvoze u Njemačku. Ako pogledate plan Vlade u ovoj i idućoj godini, onda vidite da se očekuje 24-postotni pad izvoza, odnosno toliki negativan utjecaj u odnosu na lanjsku godinu što se izvoza tiče u smislu rasta BDP-a. A ovakav razvoj situacije nikako nam ne odgovara”, kazao je Bago za Novi list.

Dodao je da su hrvatski izvoznici bili jako zadovoljni mjerama Vlade do ljeta, koje su imale svoje dvije faze.

“Treća faza ima dva kraka, jedan je nastavak pomoći onima koji su i dalje pogođeni, i to vidimo da Vlada radi, međutim, drugi njen krak trebao bi biti afirmacija izvrsnosti. Ako nemamo programe za izvrsne, Hrvatska će biti osuđena na trajnu stagnaciju. Nažalost, mi te programe nismo vidjeli, osim ako se iza ovih planova možda krije nešto što nismo prepoznali”, ustvrdio je Bago.

Veliki pad nadomjestit će rast u 2021. godini?

Prema Baginim riječima, dugovi opće države zbog nastale situacije narast će za više od 80 milijardi kuna, koje prosječno gospodarstvo neće moći otplaćivati, već ono koje stvara novu, natprosječnu vrijednost.

“To mogu samo izvrsni, a najjači, najbolji dio hrvatskoga gospodarstva su upravo izvoznici. Nama, dakle, sad predstoji razgovor s Vladom, da rasvijetlimo ima li elemenata potpore, prije svega preko fondova EU-a”, tumači Bago.

Ekonomski analitičar Damir Novotny podsjeća, pak, da će lockdown u Njemačkoj biti parcijalan, sa zatvaranjem uglavnom u uslužnim djelatnostima, ali ne i u proizvodnji i logistici. Stoga smatra da je Hrvatskoj, radi PDV-a koji puni proračun, najvažnije održati osobnu potrošnju, a to znači otvorene dućane koji se pune i uvezenom robom.

“Dostava i prijevoz ne bi trebali biti ugroženi. S druge strane, mjerama se koliko-toliko nastoji održati kupovna moć stanovništva, a porezna rasterećenja, pa i rast dohodaka, također bi trebali pomoći ovoj komponenti BDP-a. No, snažnijeg i kvalitetnijeg rasta neće biti bez investicija, a tu se oslanjamo na EU-sredstva. Veliki pad u 2020. trebao bi barem dijelom biti nadomješten rastom u 2021.”, smatra Novotny.

EU je nešto naučio, protok roba ostaje otvoren

On dodaje kako je EU nešto naučio iz prošlog lockdowna pa se granice, a time i protok roba, neće zatvarati.

“Protok roba će biti potpuno omogućen, a protok usluga zatvoren. Skijaške sezone, kako smo navikli, mislim da neće biti”, kazao je Novotny za Novi list.

Štoviše, tvrdi Novotny, bez obzira na najavu novih zatvaranja u Europi, proizvodnja će dalje rasti.

“Konkretno, njemačka ekonomija je dosta robotizirana i automatizirana, a naslanja se i na kinesko tržište koje se oporavlja. Možemo reći da njemačku proizvodnju njihov lockdown neće naročito pogoditi, odnosno njihovi izvoznici još bi mogli i prosperirati zbog bolje situacije u Kini, a onda bi i naši izvoznici, posebice u autoindustriji, koji su uspješno uključeni u iste proizvodne lance, od toga mogli imati koristi”, smatra Novotny, dodajući da bi mogla biti pogođena naša drvoprerađivačka industrija jer se u krizi manje kupuju trajna potrošačka dobra poput namještaja.

‘Veliki lockdown donio bi nam potpuni kolaps’

Što se tiče velikog lockdowna, Novotny kaže da bi Hrvatskoj donio potpuni kolaps koji ekonomski ne bi preživjela.

“Čini se da svijest o tome postoji. Najvažnije je sada brzo reorganizirati zdravstveni sustav da može prihvatiti više pacijenata da se ekonomija ne mora zatvarati”, ističe Novotny.

I Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ne vjeruje da će lockdown u okruženju izazvati značajniji šok, ali da će ga hrvatsko gospodarstvo ipak osjetiti, ponajprije onaj njegov dio vezan uz autoindustriju.

“Dosta smo naslonjeni na klasičnu autoindustriju koja ne raste dinamikom kao električna vozila, dakle u tu novu priču nismo ušli, a u lockdownu pada potražnja za automobilima, tako da bi nas u tom dijelu njemački lockdown ipak mogao pogoditi, odnosno mogao bi smanjiti narudžbe naših proizvođača autodijelova. Šokove ćemo vjerojatno osjetiti i kroz infrastrukturne projekte koji u ovakvim situacijama staju, kao i kroz smanjenu potražnju tih tržišta za trajnim potrošnim dobrima, poput kućanskih aparata, namještaja itd., budući da naše tvrtke proizvode komponente za te proizvode. Pogođena bi, dakle, donekle ipak mogla biti metalna industrija, industrija elektroopreme, ali i drvoprerađivačka te tekstilna, no ne značajno, odnosno ni blizu kao što je to bilo na proljeće”, kazala je Ivanov za Novi list.