NASTAVLJENA JE DOSAD NEZABILJEŽENA KRIZA U HRVATSKOJ! Plenković se oglušio na Milanovića: Ovakav kaos nije viđen ni u jednoj europskoj državi
Prije otprilike mjesec dana stigao je dopis koji je Ured predsjednika Republike s Pantovčaka poslao u Banske dvore. 7dnevno ekskluzivno doznaje sadržaj tog dopisa u kojem Ured predsjednika Republike u ime predsjednika Zorana Milanovića pokušava pokrenuti inicijativu za imenovanje novih veleposlanika i svih drugih kadrovskih rješenja o kojima zajednički odlučuju šef države i premijer, poput šefova obavještajnih službi.
Kako doznajemo, odgovor Andreja Plenkovića nije stigao. Premijer se oglušio na Milanovićev pokušaj zatopljenja odnosa i tako se nastavlja kriza u diplomatskoj mreži koja dosad nije zabilježena u Hrvatskoj, a kad je riječ o diplomaciji, vjerojatno ni igdje u svijetu.
To znači da do izbora novih šefova Vlade i države neće biti pomaka i novi veleposlanici i konzuli neće zamijeniti one koji su već debelo ušli u drugi mandat. Oko 40 hrvatskih veleposlanika i generalnih konzula već šest ili više godina obavlja službe po cijelome svijetu, iako je uobičajeno da nakon četiri godine slijede zamjene. Isto tako, Hrvatska već godinama nema veleposlanika u Francuskoj, jednoj od najvažnijih zemalja Europske unije. Nema ni vojnog predstavnika u NATO-u, gdje se donose krucijalne odluke za sigurnost Starog kontinenta. Nema ni veleposlanika u Vatikanu, koji je važno diplomatsko mjesto jer Vatikan i danas ima snažnu diplomaciju.
Nova nada
Tako su pri kraju drugog mandata, a možda će ući i u treći, veleposlanici Pjer Šimunović u Washingtonu, Igor Pokaz u Londonu, Gordan Bakota u Berlinu i još niz vrhunskih i profesionalnih diplomata koje imamo.
“Procjenjujem da bi se prva rošada u hrvatskim veleposlanstvima po svijetu mogla dogoditi tek u ljeto 2025. Naime, sljedeće godine su parlamentarni izbori i imenovanje novog hrvatskog premijera, a potkraj godine ili početkom 2025. predsjednički izbori. Naravno da je moguć isti ishod, da ostanu Plenković i Milanović. Ali ako se to ne dogodi ili ako se dogodi u proljeće 2025., mogao bi početi proces imenovanja novih veleposlanika i oni bi mogli stupiti na dužnost tek u ljeto”, tvrdi doajen hrvatske diplomacije koji kaže da bi to ujedno bila i financijska katastrofa.
“Taj proces izuzetno je skup, pogotovo ako u njemu sudjeluje više od 50, a možda i 80 diplomata. Onima koji su sada na dužnosti treba platiti troškove povratka u zemlju, a novoizabranima velike troškove preseljenja. Ako to dođe u isto vrijeme, a sada se čini da je tako, bit će to velik financijski udar na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova”, tvrdi naš sugovornik.
Ovakav kaos u diplomaciji nije zabilježen ni u jednoj europskoj državi. Ima slučajeva da se u nekim zemljama odgađa imenovanje novog veleposlanika, i to iz raznih razloga. Recimo, Amerika u ovom trenutku nema veleposlanika u Hrvatskoj iako je to važno diplomatsko mjesto. Razlozi za to nisu poznati jer je američka administracija uvijek postavljala jake diplomate u ovom dijelu svijeta. Ali nije zabilježeno da gotovo polovica diplomata jedne zemlje ulazi u drugi mandat, a da se ne zna hoće li ući i u treći.
Nepisano je pravilo da veleposlanici ostaju na dužnosti otprilike četiri godine, u nekim zemljama i manje. Amerika često mijenja veleposlanike nakon tri godine, a to slijede i mnoge zemlje u svijetu.
Borba iza kulisa
Hrvatska je profesionalizirala svoj diplomatski aparat, pretežno su u njemu karijerni diplomati, i dosad nije bilo značajnih problema da se oni mijenjaju u zemljama primateljicama. Doduše, i za vrijeme prošlih vlasti bilo je natezanja u kandidiranju “svojih” ljudi, prije svega onih koji su postavljani po političkoj liniji. Predsjednici i premijeri često su iza kulisa vodili bitku koga odabrati za diplomaciju, ali bi se na kraju ipak postigao dogovor. Zoran Milanović prekršio je to pravilo i svoj osobni i politički sukob s premijerom Plenkovićem podigao na novu razinu. Kada je Vlada poslala prvi prijedlog za promjene u diplomatskoj službi, Milanović je dodao svoje kandidate po političkoj liniji. Odnosi su već tada bili vrlo zaoštreni, padale su teške riječi, pa nisu bili stvoreni uvjeti za imenovanja. Popis moraju potpisati zajedno premijer i predsjednik, a to se nije dogodilo. Milanović je propustio samo Hidajeta Biščevića za veleposlanika u Beogradu, ali je u međuvremenu kritizirao i to imenovanje. Ipak, to je na kraju riješeno i Biščević je jedini hrvatski diplomat koji je otišao u zemlju primateljicu za vrijeme turbulentnih odnosa predsjednika države i premijera.
Bilo je više ideja da se riješi taj problem. U HDZ-u su smatrali da bi bilo dobro Davora Božinovića imenovati novim šefom hrvatske diplomacije ili ga postaviti za ministra obrane. Tako bi se smekšao Milanović jer je u stalnom ratu s Banožićem i Grlićem Radmanom.
Predsjednik države svakako ne bi s Božinovićem mogao komunicirati onako kako je to činio i čini s ministrima obrane i vanjskih poslova, pa su neki smatrali da je to dobitna kombinacija i da će se na taj način otvoriti put za imenovanje novih diplomata. Ali iz kruga ministra unutarnjih poslova stigao je odgovor da on o tome i ne razmišlja. Tako je otpala inicijativa i sve je ostalo po starom. Pokušavao se uspostaviti bliži kontakt i s predstojnikom Ureda predsjednika Orsatom Miljenićem, koji je također mnogo umjereniji i sklon kompromisima, za razliku od svoga šefa. Takve inicijative išle su jedno vrijeme prema Pantovčaku, ali ni one nisu dale rezultata.
Teška komunikacija
Ovaj iznenadni obrat na Pantovčaku nitko nije očekivao, vjerojatno ni Plenković, zato se oglušio na dopis koji je stigao iz Ureda predsjednika. U Banskim dvorima vjerojatno je procijenjeno da u ovom trenutku nije prioritet da se rješavaju kadrovska pitanja u diplomaciji kada se već toliko čekalo. Na najvažnijim su mjestima ionako iskusni diplomati koji vode službu i nekih posebnih problema nema. To što smo se osramotili u svijetu jer nismo sposobni dogovoriti se o promjenama u diplomaciji druga je stvar. Uostalom, nismo se mogli dogovoriti o mnogočemu i zato nitko na to ne gleda kao na poseban problem.
Hrvatska u ovom trenutku ionako nije zemlja koja bi kroz diplomaciju mogla pokrenuti neke inicijative. Naši vanjskopolitički ciljevi su postignuti, nema više problema s potpunom integracijom u Europu. Hrvatska je dosad pokušavala pokrenuti neke procese na jugoistoku Europe, ali oni ionako nisu dali rezultata. Gotovo se i u Europi odustalo od ideje da Hrvatska bude most između starih članica i potencijalnih članica na Balkanu. Iako smo organizirali neke važne konferencije, u tom smislu ni jedna inicijativa nije urodila plodom, a zemlje jugoistoka Europe ne vide u Hrvatskoj zemlju koja bi bila predvodnik.
Naime, problemi u Hrvatskoj su izraženi, skupoća je velika, euro je donio novi val poskupljenja i teško je uvjeriti zemlje kandidatkinje da je to pravi put. Europsko jedinstvo ionako je na kušnji pa ni diplomacija tu ne može mnogo učiniti.
U posljednje vrijeme nema ni izrazitih afera u diplomatskoj službi, iako je nekih sporadičnih bilo. Ali opće je mišljenje da diplomacija u ovom trenutku nije u prvome planu pa nikog previše ne brine što nije došlo do promjena u diplomatskoj službi. Iako su mnogi veleposlanici morali odustati od planova jer su nastavili službu iako to nisu očekivali. To znači da je trebalo srediti i niz privatnih pitanja, kao što je daljnje školovanje djece. Međutim, i to je riješeno pa se sada očito ni premijer Plenković ne želi žuriti s imenovanjem novih veleposlanika.
Mimo očekivanja
Milanovićeva inicijativa može se protumačiti tako da je predsjednik ipak uvidio nelogičnost svojih postupaka. Dovesti u krizu cijelu mrežu diplomacije svakako je bio neodgovoran čin. Povijest će zabilježiti to neodgovorno ponašanje jer političari, bez obzira na osobni animozitet, moraju rješavati otvorena pitanja. Milanović je potpuno zakočio proces novih imenovanja u diplomaciji, vojsci i tajnim službama pa sada očito pokušava, pri kraju svog mandata, ispraviti tu pogrešku. Premijer, s druge strane, također nastavlja sukob s Pantovčakom pa očito ni zbog toga nije uputio odgovor na Milanovićevo pismo.
Bilo kako bilo, ostat ćemo zapamćeni u povijesti diplomacije kao zemlja u kojoj državni vrh nije bio sposoban postići dogovor u važnom segmentu države kao što je diplomacija. I to unatoč tomu što državni vrh čine bivši diplomati, Plenković i Milanović, dvojica s istog kata iz generacije Granićevih ljudi sa Zrinjevca.
Izvor:dnevno.hr/Foto:fah
